Penzionerska budućnost trenutno zaposlenih biće krajnje neizvesna. „Pripravnici” za penzionere ovog časa ne samo što ne znaju s kolikom će penzijom moći da računaju kada sklope radne knjižice, već ni ni šta će im se uzimati kao osnovica za obračun prinadležnosti. Jedino je izvesno da će sve duže morati da rade, odnosno da će u penziju ići sve stariji.Najnovija reforma penzijskog sistema rađena pod međunarodnim finansijskim nadzorom predviđa da će se u penziju 2023. godine odlaziti s minimumom navršenih 58 godina života i 38 godina radnog staža za žene, dok će muškarci kao i do sada penzijski ček dobijati posle četiri decenije provedene na poslu, s tim što će se i za njih povećavati godine starosti po istom ovo principu četiri meseca za godinu – sve do 65.
Penzionerska budućnost trenutno zaposlenih biće krajnje neizvesna. „Pripravnici” za penzionere ovog časa ne samo što ne znaju s kolikom će penzijom moći da računaju kada sklope radne knjižice, već ni ni šta će im se uzimati kao osnovica za obračun prinadležnosti.
Jedino je izvesno da će sve duže morati da rade, odnosno da će u penziju ići sve stariji.
Najnovija reforma penzijskog sistema rađena pod međunarodnim finansijskim nadzorom predviđa da će se u penziju 2023. godine odlaziti s minimumom navršenih 58 godina života i 38 godina radnog staža za žene, dok će muškarci kao i do sada penzijski ček dobijati posle četiri decenije provedene na poslu, s tim što će se i za njih povećavati godine starosti po istom ovo principu četiri meseca za godinu – sve do 65.
Već od 1. januara naredne godine žene će u penziju umesto sa 35 godina staža i 53 godine starosti, kako je to bilo do sada, u penziju ići s najmanje 35 godina i četiri meseca, s tim što će se ta granica iz godine u godinu povećavati za četiri meseca godišnje.
Donja granica po kojoj će muškarac, koji nema potrebne godine radnog staža moći da podnese zahtev za penzionisanje, biće 65 godina starosti, dok je za žene ta granica niža i iznosi 60 godina starosti. To, drugim rečima, znači da neki muškarac koji nema svih 40 godina staža, nego, recimo, 35, ne može u penziju dok ne ispuni i drugi uslov – 65 godina života. Ali, ako ima 40 godina staža i, recimo, 62 godine života – on komotno ide u penziju. Ne mora da čeka drugi uslov.
Muškarci mogu da odu u penziju i sa minimalnih, zakonom propisanih, 15 godina staža, ali tek kada napune 65 godina života. Ta granica za žene je 60 godina.
Ovi propisi pooštravaju i uslove pod kojima se stiču prava na porodičnu penziju. Tako će 2017. godine udovac moći da dobije porodičnu penziju ako je do smrti bračnog druga napunio 58 godina života ili je u toku jedne godine od smrti supruge postao potpuno nesposoban za rad.
Udovac s navršenih 55 godina života imaće pravo da od naredne godine prima porodičnu penziju, s tim što će se ta granica svake godine povećavati za šest meseci, pa će 2012. godine ovo pravo moći da ostvari sa 55,6 godina, 2013. sa 56, a 2017 sa 58 godina.
Kada je reč o ženama koje su ostale bez muža pravo na porodičnu penziju ostvariće ako su do smrti bračnog druga navršile 53 godine života, s tim što će i to važiti tek od 2017. godine.
Do tada će, počev od 2011. godine, udovica moći porodičnu penziju da preuzme s navršenih pet decenija, 2012. starije za još šest meseci, dakle 50,6. godina, a 2013. sa 51. godinom.