Iako Republika Srpska ima kvalitetnu proizvodnju, koja može da parira svjetski poznatim proizvođačima i robnim markama, ne postoji nijedan brendirani domaći proizvod. Proizvođači alkoholnih pića i sireva iz Srpske najbliži su brendiranju svojih proizvoda. Brendiranje je složen proces, koji sadrži oko šest parametara koje proizvođač mora da ispuni. Hercegovačka vina i sir "trapist" već su u velikom iskoraku da svoju proizvodnju ozvaniče, u odnosu na ostale proizvode. Među proizvođačima sira u Srpskoj, posebno u Kotor Varošu, Tesliću i Kneževu, vlada veliko interesovanje za zaštitu proizvoda. Sve aktivnosti oko brendiranja proizvoda zavise od privrednih društava i njihove sposobnosti da usavrše tehnološki postupak proizvodnje. Cijena i postupak brendiranja zavise isključivo od vrste proizvoda.
Iako Republika Srpska ima kvalitetnu proizvodnju, koja može da parira svjetski poznatim proizvođačima i robnim markama, ne postoji nijedan brendirani domaći proizvod.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za resor prehrambene industrije Vid Kopanja kaže da su proizvođači alkoholnih pića i sireva iz Srpske najbliži brendiranju svojih proizvoda.
- Brendiranje je složen proces, koji sadrži oko šest parametara koje proizvođač mora da ispuni. Hercegovačka vina i sir "trapist" već su u velikom iskoraku da svoju proizvodnju ozvaniče, u odnosu na ostale proizvode - dodao je Kopanja.
On kaže da među proizvođačima sira u Srpskoj, posebno u Kotor Varošu, Tesliću i Kneževu, vlada veliko interesovanje za zaštitu proizvoda.
- Sve aktivnosti oko brendiranja proizvoda zavise od privrednih društava i njihove sposobnosti da usavrše tehnološki postupak proizvodnje - kazao je Kopanja i dodao da cijena i postupak brendiranja zavise isključivo od vrste proizvoda.
On ističe da u RS postoji značajan broj proizvoda koji zaslužuju da postanu brend.
Poljoprivredni proizvođači u BiH prijavili su prošle sedmice 155 prehrambenih proizvoda koji prema njihovom mišljenju ispunjavaju uslove zaštite oznake regionalnosti, geografskog porijekla ili tradicionalnog ugleda hrane, od kojih je polovina iz Srpske. Najbrojniji među ovim proizvodima su sirevi, alkoholna pića, voće i povrće.
Šef Odsjeka za bezbjednost proizvodnje Agencije za bezbjednost hrane u BiH Dragan Brenjo rekao je da su tek početkom ove godine stvoreni pravni preduslovi za zaštitu proizvoda iz RS i FBiH.
- Donesen je i pravilnik kojim su utvrđeni propisi, a kojim se domaćim proizvođačima omogućava da hranu zaštite, registruju i plasiraju sa prepoznatljivom oznakom - rekao je Brenjo i dodao da proces registracije brenda traje oko 12 mjeseci.
Baza podataka
Dragan Brenjo kaže da je u Republici Srpskoj i FBiH neophodno uraditi bazu podataka svih prehrambenih proizvoda koji imaju posebne karakteristike proistekle iz njihovih fizičkih i hemijskih osobina, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze.
- Neophodna je edukacija poljoprivrednih proizvođača kako bi na adekvatan način zaštitili svoje proizvode - rekao je Brenjo.