Nekretnine - Hrvatska

Cijene nekretnina pale 30 posto i došle na razinu iz 2004. godine

Cijene stambenih nekretnina pale su za približno 30 posto u odnosu na pretkriznu 2008. godinu i vratile su se na razine s kraja 2004 godine, navodi Hrvatska narodna banka u najnovijoj studiji Financijske stabilnosti.

Prema hedonističkom indeksu cijena nekretnina, koji HNB računa na osnovu realiziranih transakcija i procjena realiziranih transakcija sa Hrvatske burze nekretnina, cijene su značajnije počele padati tek 2013. i ove godine, s tim što su posljednje korekcije bile izraženije na Jadranu. Ako se gleda dulje razdoblje, zagrebačke su cijene na kraju drugog kvartala ove godine ipak pale više - 36,3 posto u odnosu na rekordnu 2008 godinu, dok je na Jadranu pad cijena bio 32,2 posto.

“Ta je korekcija u cijelosti poništila snažan rast zabilježen u prektriznom razdoblju vrativši ih na razine s kraja 2004. godine”, ocjenjuju analitičari središnje banke koji vjeruju da je nastavak opisanih kretanja izgledan i u ostatku godine. Cijene novih stanova padaju nešto sporije od cijena polovnih te su po kvadratu (10.426 kuna u 2013. godini) za približno 1400 kuna skuplje nego što su bile 2004. godine. Tada se kvadrat novog stana prodavao po 9000 kuna, odnosno 1200 eura. “Oporavak tržišta nekretnina ne možemo očekivati bez ukupnog gospodarskog oporavka i buđenja potrošačkog optimizma”, navodi analitičar Ekonomskog instituta Goran Buturac koji procjenjuje da okolnosti još uvijek guraju građevinare pa i sektor nekretnina na pad cijena. Do početka krize građevina je zapošljavala 120 tisuća radnika, sada jedva da ima 80 tisuća. Čak 40 posto nezaposlenih nema ni srednje škole i Buturac kaže da se radnici s takvim kvalifikacijama neće zapošljavati u nanotehnologijama nego na građevini, zbog čega je oporavak tog sektora jako važan.

“Nama je sad potreban optimizam više od ičega drugog. Bez optimističkih očekivanja neće biti potrošnje stanovništva i investicija, a dok god građani ne počnu trošiti i poduzetnici ulagati nema oporavka ni na tržištu rada. Prelazimo iz materijalne i sfere brojki u čisto psihološku i sociološku domenu”, kaže Buturac te savjetuje vladi da mijenja pristup i nađe načina da izađemo iz začaranog kruga.

“Punjenje državne blagajne ne može biti cilj i zato je dobro da nas EU kontrolira kroz proceduru prekomjernog deficita. Ljudi ne vraćaju kredite jer su ostali bez posla i u krizi se prvo odriču trajnih potrošnih dobara. Građevinu i tržište nekretnina teško je promatrati izvan ukupnog kretanja. Kako prodaja stagnira bez obzira na dosadašnji pad cijena to je znak da građani još uvijek misle da cijene nisu dovoljno pale”, ističe analitičar Ekonomskog instituta.