Nekretnine - Hrvatska

Cijene stanova rastu u Zagrebu i na Jadranu

Agencije koje se bave prodajom nekretnina tvrde da je posljednjih mjeseci živnula potražnja za stanovima, najvećim dijelom zbog novog zakona o subvencioniranju stambenih kredita po kojemu će ljudima koji nemaju stan država plaćati pola rate kredita iduće četiri godine. Ti krediti ne bi smjeli imati početnu kamatu veću od 3,75 posto, no vlada je uvjerena da će cijena kredita biti i niža.

Prijedlog zakona propisuje da se kamate ne smiju mijenjati prve četiri godine, a osigurač protiv poskupljenja ugrađen je za iduće dvije godine tako da kredit smije poskupjeti do najviše 10 posto, što znači da još dvije godine kamata ne smije ići iznad 4,12 posto. Nakon šest godina, cijena kredita određivat će se u skladu s tržišnim prilikama i uvjetima koje propisuje Zakon o potrošačkom kreditiranju po kojemu se cijene kredita mogu mijenjati dva puta godišnje, ovisno o euriboru (cijeni eura na međubankarskom EU tržištu) ili nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi. Nedavno je i liječnička komora ugovorila kreditnu liniju za liječnike s fiksnom kamatom od 3,3 do 3,5 posto za kunske stambene kredite, što je vjerojatno utjecalo na veći interes za nekretnine.

Država će u proračunu osigurati subvencije za približno tisuću stanova, s tim što se subvencija može ostvariti za nekretninu čija vrijednost nije viša od 100.000 eura, odnosno čiji kvadrat nije skuplji od 1500 eura. Odluči li se kupac (mlađi od 45 godina koji zadovoljava ostale uvjete) za skuplju nekretninu, razlika u cijeni neće biti subvencionirana. U početku se razmišljalo da granica za subvencije bude 1900 eura po kvadratu, no Vlada je na kraju spustila granicu na 1500 eura nakon što su upozoreni da zbog te administrativne odluke dolazi do umjetnog pritiska na poskupljenje nekretnina. Iz oglasnika Njuškalo, preko kojeg se trenutačno prodaje 166 tisuća nekretnina, poručuju da su u svibnju prodavatelji tražili u prosjeku dva posto više novca nego istog mjeseca prošle godine. Gledaju li se veći gradovi, najveći skok traženih cijena prisutan je u Dubrovniku (12%), Splitu (5%), Puli, Šibeniku i Kaštelima oko 4%, u Zadru i Zagrebu nešto više od 3%, no zato su cijene u Bjelovaru i Vukovaru pale 8%, u Vinkovcima 5%, u Sisku i Slavonskom brodu 3%, a u Osijeku i Varaždinu oko 2%.

Vlada navodi da je prosječna prodajna cijena nekretnina u prošloj godini na području Jadrana bila oko 1500 eura, a u ostatku zemlje 1100 eura. Prema Državnom zavodu za statistiku, prodajne cijene starih stanova počele su lagano rasti od početka prošle godine, no cijene novih nekretnina i dalje padaju. Subvencija se može dobiti i za gradnju kuća. U odnosu na 2010. godinu, novi su stanovi danas jeftiniji oko 15 posto, a stare nekretnine oko osam posto. Premda nekretnine nikad nisu bile jeftinije, a krediti povoljniji, stanovi se još uvijek više razgledavaju nego kupuju.

Informatičari su izvukli podatak da je prošli mjesec na Njuškalu zabilježeno više od 600 tisuća detaljnih pretraživanja oglasa kuća. Skupi Dubrovnik U Vukovaru se stan može kupiti za 390 eura po četvornom metru, no za kvadrat u Dubrovniku nisu dovoljne ni četiri tisuće eura. Najskuplji je kvadrat kuće u Dubrovniku u povijesnoj jezgri grada, gdje je tražena cijena viša od šest tisuća eura, dok je u Splitu najskuplji kvadrat zabilježen u naselju Spinut, gdje je cijena viša od pet tisuća eura. Najskuplji kvadrat kuće u Gradu Zagrebu zabilježen je na Gupčevoj zvijezdi – 3263 eura. Zakon o subvencioniranim kreditima trebao bi biti prihvaćen do kraja ovog mjeseca, no prvi će se ugovori odobriti tek nakon što država izabere banke s kojima će odraditi cijeli posao, pred kraj ljeta.