Hrvatski katastar dugo je bio kočničar gradnje i investicija, a skrivao bespravnu gradnju. Tvrdilo se da će s digitalizacijom nestati svi problemi sa zemljištem, no to se nije dogodilo, piše u nedjelju Večernji list.
Puno se pričalo o
digitalizaciji katastra, pa i tvrdilo da će time svi problemi sa
zemljištima biti riješeni. Jer, eto, to traži Europska unija, oni znaju,
a mi to trebamo. I to je točno, ali nije točno da digitalizacijom
zemljišnih knjiga prestaju svi problemi. Dapače, oni su isti kao i prije i ovise o različitim razinama lokalne
i državne vlasti, odnosno poštivanju prostornih planova. To se ne
postiže digitalizacijom, već pomnim snimanjem stanja na terenu. A to
rade geodeti. S njima zapravo svaki građevinski ili infrastrukturni
projekt počinje i završava. Na nedavnom 15. simpoziju Hrvatske komore ovlaštenih inženjera
geodezije jasno su artikulirani problemi ove tehnički i tehnološki inače
vrlo napredne struke čiji je rad temelj uređene zemlje, kako glasi
egida digitalizacije zemljišnih knjiga u Hrvatskoj. Prije svega to je sve veći nedostatak kadrova zbog sličnih razloga kao i u drugim sektorima, a to su inflacija i prosjek plaća. Kaos u određivanju vodnoog i pomorskog dobra, kao i zabrana
parcelizacija poljoprivrednog zemljišta koče investicije, prodaju
zemljišta i prihode države, a vode ka devastaciji prostora. Loše evidencije o vodnom i pomorskom dobru, vodnim i pomorskim
građevinama utječu na cijeli niz procesa koji se odvijaju u prostoru, a
potiču bespravnu gradnju. Parcelacija je nužan korak u rješavanju
imovinskopravnih odnosa, a izmjena zakona sve znatno otežava i
produljuje postupke, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.