Do kraja ožujka u cijeloj Hrvatskoj bit će moguće izdavanje elektroničkih građevinskih dozvola, rekla je na konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Ministrica očekuje da će zahvaljujući novom elektroničkom sustavu izdavanja dozvola i paketu građevinskih zakona, koji su stupili na snagu početkom godine, građani i dugi investitori građevinsku dozvolu čekati u prosjeku 30 dana, što je znatno manje nego do sada. Ako je prateća dokumentacija uredna, dozvolu će biti moguće izdati isti dan kad je zahtjev podnesen, kaže Mrak Taritaš. Do sada je, po njezinim riječima, za izdavanje građevinskih dozvola trebalo 120, a primjenom novih zakona 25 procedura.
Do kraja ožujka u cijeloj Hrvatskoj bit će moguće izdavanje elektroničkih građevinskih dozvola, rekla je na konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.
Ministrica očekuje da će zahvaljujući novom elektroničkom sustavu izdavanja dozvola i paketu građevinskih zakona, koji su stupili na snagu početkom godine, građani i dugi investitori građevinsku dozvolu čekati u prosjeku 30 dana, što je znatno manje nego do sada.
Ako je prateća dokumentacija uredna, dozvolu će biti moguće izdati isti dan kad je zahtjev podnesen, kaže Mrak Taritaš.
Do sada je, po njezinim riječima, za izdavanje građevinskih dozvola trebalo 120, a primjenom novih zakona 25 procedura.
Mrak Taritaš najavljuje da će Ministarstvo do kraja ožujka u svim županijama obučiti službenike koji sudjeluju u izdavanju građevinskih dozvola, a prva u kojoj će građani putem web adrese moći podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu bit će Međimurska županija.
Napominje i da je za dozvole za koje je nadležno Ministarstvo, a radi se o zahtjevima koje podnose veće korporacije, sustav elektroničkog izdavanja već u funkciji.
Ministrica je na današnjoj konferenciji razjasnila i prijepore koji se u javnosti pojavljuju u vezi energetskih certifikata.
Kazala je kako taj certifikat moraju imati stanovi koji se prodaju, bez obzira na površinu, dakle i manji od 50 četvornih metara, a ne moraju imati zgrade s površinom manjom od 50 kvadrata. Te zgrade mogu biti kuće, dvorišne zgrade, pomoćne građevine za stanovanje, vikendice i sl. Certifikat ne moraju imati ni nedovršene zgrade i one koje se ne upotrebljavaju.
Ministrica kaže kako je najbolje energetski certificirati cijelu stambenu zgradu, što se može financirati iz pričuve, među ostalim i zato što će samo certificirane zgrade moći biti uključene u projekt energetske obnove fasada, koji je u pripremi.