Obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u listopadu je smanjen za 4,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već treći mjesec zaredom kako građevinska aktivnost slabi, pokazuju prvi kalendarski prilagođeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Obujam je smanjen nakon rujanskog pada od 1,6 posto, čemu je prethodio kolovoški pad za 0,5 posto, dok je u srpnju zabilježen međugodišnji rast za 0,4 posto. Nakon naznaka mogućeg oporavka, u posljednja tri mjeseca ukupna građevinska aktivnost ponovno bilježi pad, što pokazuje da i dalje nema dostatne investicijske aktivnosti.
Obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u listopadu je smanjen za 4,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već treći mjesec zaredom kako građevinska aktivnost slabi, pokazuju prvi kalendarski prilagođeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Obujam je smanjen nakon rujanskog pada od 1,6 posto, čemu je prethodio kolovoški pad za 0,5 posto, dok je u srpnju zabilježen međugodišnji rast za 0,4 posto.
"Nakon naznaka mogućeg oporavka, u posljednja tri mjeseca ukupna građevinska aktivnost ponovno bilježi pad, što pokazuje da i dalje nema dostatne investicijske aktivnosti", poručio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK), u osvrtu na izvješće DZS-a.
Izvješće DZS-a pokazuje da je na međugodišnji pad građevinskih radova u listopadu utjecao pad obujma od 2,4 posto na zgradama i 6,9-postotno smanjenje na ostalim građevinama.
Prema izvornim indeksima, u listopadu su građevinski radovi u odnosu na listopad 2014. godine pali za 6,2 posto. Desezonirani podaci pokazuju, pak, da je obujam građevinskih radova u listopadu u odnosu na rujan manji za 1,5 posto.
U HGK očekuju nastavak teške situacije u građevinskoj djelatnosti i u idućoj godini. No, poručuju da je moguće da će postupno dinamiziranje korištenja raspoloživih sredstava iz europskih fondova rezultirati projektima koji će se pretočiti u konkretne građevinske radove, što bi, uz nastavak provedbe energetske obnove zgrada i postupno dinamiziranje privatnih investicija, moglo rezultirati i početkom oporavka.