Nekretnine - Hrvatska

Hrvati su češće vlasnici svojih domova nego Danci i Nijemci

Hrvati su prvi samom vrhu Starog kontinenta što se tiče vlasništva stanova i kuća jer treće mjesto dijele s Mađarima, dok više nekretnina od nas imaju tek Rumunji i Slovaci. Dok u EU u kućama živi prosječno 53 posto stanovništva, u Hrvatskoj ih se u njih smjestilo 78 posto ljudi, a u cijeloj Europi više vlasnika kuća od nas imaju samo u Irskoj - 92 posto. Stanovi prevladavaju u Španjolskoj, jer ondje u njima živi 66 posto ljudi, a slijede ih Letonci i Estonci.

Prosječni stanovnik EU na raspolaganju ima 1,6 soba u nekretnini, najviše mjesta imaju na Malti (2,3 sobe po ukućaninu), dok su Hrvati sa svojih 1,2 sobe po osobi na dnu ljestvice komfora. U hrvatskim, poljskim i slovačkim kućama u prosjeku živi i najviše ljudi (troje), dok u prosječnoj europskoj kući živi jedna osoba manje.

A "pozabavili” su se istraživači i "praznim gnijezdom", odnosno kućama koje postanu prevelike za roditelje, koji u njima ostaju živjeti nakon što se djeca odsele. Nema tu posebnih iznenađenja za Hrvatsku jer kod nas se roditeljski dom tradicionalno teže napušta.

Pokazuje to statistika, koja kaže da je praznih kuća u Europskoj uniji 32 posto, s tim da ih je daleko najviše na Malti i Cipru, oko 70%, te u Irskoj, 63%. Kod nas manje od 13 posto. A dotaknuli su se istraživači i samog stanja nekretnina u kojima se stanuje jer, kako kažu, na kvalitetu života ne utječe isključivo broj ljudi koji u određenom objektu obitava.

U Europskoj uniji u 2020. svoju kuću nije moglo zagrijati 8,2 posto stanovništva, 1,5% ljudi nema toalet, tuš ili kadu, a problem s krovom koji curi ima 13,9% europskog stanovništva. Krovovi cure u gotovo 10% hrvatskih kuća, 5,7% domova ne može se adekvatno zagrijati, dok toalet, tuš ili kadu nema samo 0,7% stanovništva Lijepe Naše.