Nekretnine - Hrvatska

Iako gradnja raste, negativan trend građevinarstva se ne zaustavlja

U kolovozu je nastavljena tendencija rasta broja izdanih odobrenja za građenje kao i u njima predviđene vrijednosti građevinskih radova. Pritom, na godišnjoj razini, broj izdanih odobrenja za građenje zgrada raste sada već uzastopnih deset mjeseci, što je za sobom povuklo i istodoban rast ukupnog broja odobrenja za građenje, s izuzetkom u srpnju ove godine.

Naime odobrenja za građenje ostalih građevina, pod pritiskom potisnute investicijske aktivnosti državnog i javnog sektora, ne prate takvu dinamiku kakvu bilježe odobrenja za građenje zgrada, napominje u priopćenju Hrvatska gospodarska komora.

HGK tvrdi da su zbirni podaci za prvih osam mjeseci ove godine jedna od rijetkih svjetlijih točaka povezanih s građevinskom aktivnošću – u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izdanih odobrenja za građenje veći je za 10,1 posto (pri čemu su odobrenja za zgrade povećana za 16,6 posto, a za ostale građevine smanjena za 6,4 posto), a istodobno je vrijednost predviđenih građevinskih radova povećana za 23,8 posto (na zgradama za 29,5 posto, a na ostalim građevinama za 18,8 posto). Međutim, iako kretanja iz odobrenja za građenje prethode budućoj građevinskoj aktivnosti, za sada izostaje njihov pozitivan efekt na kretanje fizičkog obujma građevinskih radova koji se i nadalje smanjuje. Razlog tome dijelom je i u izrazito niskoj prošlogodišnjoj bazi, odnosno u izuzetno malom broju izdanih odobrenja i u njima sadržane vrijednosti građevinskih radova, zabilježenoj u prvih osam mjeseci prošle godine.

– Očito je da su u velikom dijelu prošle godine potencijalni investitori i administrativni kapaciteti uglavnom bili fokusirani na aktivnosti povezane s provedbom postupaka u vezi s legalizacijom bespravno sagrađenih objekata. U tom su kontekstu broj izdanih odobrenja za građenje u prvih osam mjeseci ove godine (4.214) i vrijednost predviđenih radova (13,4 milijarde kuna) još uvijek niži od prosječnog ostvarenja u posljednjih šest godina, odnosno niži su od vrijednosti koje su ostvarivane u prvih osam mjeseci svih ostalih kriznih godina, uz izuzetak prošle godine. Stoga je mogućnost njihova utjecaja na dinamiziranje građevinske aktivnosti ipak ograničenog dosega. Uz to, kod nas prođe neprimjereno dugo vremena od trenutka izdavanja odobrenja za građenje do trenutka započinjanja ozbiljnijih građevinskih aktivnosti na tim objektima. Izraženija korelacija između podataka o izdanim odobrenjima za građenje i kretanja fizičkog obujma građevinske aktivnosti pojavljuje se tek s vremenskim pomakom od sedam mjeseci pa do godine dana, iz čega se može zaključiti da bismo u sljedećim mjesecima mogli očekivati nešto povoljnija kretanja građevinske aktivnosti u odnosu na prošlogodišnja, posebno kada je riječ o radovima na zgradama – navode iz HGK.

U prvih osam mjeseci ove godine izdana su odobrenja za građenje 4958 stanova korisne površine od 454.717 četvornih metara. U okolnostima izrazito niskih prošlogodišnjih ostvarenja broj izdanih odobrenja porastao je za 6,0 posto, dok je istodobno korisna površina stanova veća za 4,8 posto. Međutim, i nadalje se radi o vrlo skromnom broju izdanih odobrenja za građenje stanova kao rezultat prisutne duboke krize u stanogradnji – u godinama koje su prethodile krizi u prvih osam mjeseci ukupno je izdavano oko 15.800 odobrenja za građenje stanova.

S obzirom na to da će se od rujna smanjiti utjecaj izrazito niske prošlogodišnje baze, HGK smatra da se u sljedećim mjesecima ne treba očekivati toliko izražen rast izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini, posebno ne u okolnostima nastavka teške gospodarske situacije, niske investicijske aktivnosti te zamrle stanogradnje.