Do 15. srpnja u Sloveniji je registrirano oko 10.800 ugovora o kupoprodaji nekretnina, čija je ukupna vrijednost nešto manja od 770 milijuna eura.
U odnosu na drugu polovicu 2019. godine, zabilježeni broj zaključenih transakcija kupnje i prodaje i njihova ukupna vrijednost smanjili su se za oko 40 posto. U odnosu na prvo polugodište 2019. godine, broj transakcija bio je manji za 40 posto, a njihova vrijednost za 45 posto, objavila je Geodetska uprava.
Ove godine pandemija covida-19 praktički je rezultirala prestankom ugovaranja na slovenskom tržištu nekretnina. Stoga je Geodetska uprava odlučila objaviti trenutačno dostupne preliminarne podatke o utjecaju epidemije na promet nekretninama, iako većina transakcija nekretninama u prvoj polovici godine još nije zabilježena i obrađena za detaljnije analize tržišta. Konačni podaci o slovenskom tržištu nekretnina u prvoj polovici ove godine bit će objavljeni u listopadu u redovnom polugodišnjem izvješću o slovenskom tržištu nekretnina.
Prema prilično nepotpunim podacima, u prvoj polovici ove godine cijene rabljenih stanova u Sloveniji porasle su za tri posto u odnosu na drugu polovicu 2019. godine, za sedam posto u odnosu na prvo polugodište 2019. godine i za 11 posto u odnosu na prvu polovicu 2018. godine. Po prvi put, prosječna cijena rabljenog stana na državnoj razini premašila je granicu od 1.900 eura po četvornom metru.
Treba napomenuti da je dio statističkog povećanja prosječne cijene na nacionalnoj razini u prvoj polovici 2020. godine također posljedica većeg udjela Ljubljane, gdje su cijene stanova najviše, u ukupnom broju stambenih transakcija. Prema preliminarnim podacima, udio Ljubljane u ukupnom broju uzetih transakcija (ukupna veličina uzorka) povećao se s uobičajenih oko 25 posto na gotovo 30 posto.
Udio stranih kupovina i prodaje stambenih nekretnina u Sloveniji posljednjih je godina manje ili više stabilan. Unutar toga povećava se udio kupovine kupaca sa mješovitim državljanstvom. U razdoblju od 2017. do 2019. godine, kao i obično, među prvih pet najčešćih stranih kupaca stambenih nekretnina u Sloveniji bili su državljani susjednih zemalja, s izuzetkom Mađarske, te građani Njemačke i Srbije.
U posljednje tri godine najveći interes stranaca za kupnju stambenih nekretnina bio je najveći u općinama Sežana i Bovec. U posljednje tri godine stranci su u Sloveniji kupili samo nešto više stambenih nekretnina nego što su ih prodali. Međutim, uzimajući u obzir stranke sa mješovitim državljanstvom, prodali su više nego što su kupili.