Nekretnine - Hrvatska

Nakon četiri godine uspostavljen rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj

Nakon što su, pod utjecajem duboke gospodarske krize, cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj bilježile kontinuirani pad u razdoblju od drugoga kvartala 2012. do kraja 2015. godine, od početka 2016. godine počinje se ponovno bilježiti njihov rast. 

Riječ je o dugotrajnijem utjecaju kriznih kretanja od prosječnog u Europskoj uniji (u kojoj je pad cijena bilježen od trećega kvartala 2011. do konca 2013. godine), ali i o znatno sporijoj dinamici rasta cijena u Hrvatskoj tijekom 2016. godine od onih u Europskoj uniji. Tako su, prema podatcima DZS-a, cijene stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine u Hrvatskoj porasle za 1,03% u odnosu na prethodni kvartal te za 1,46% u odnosu isti kvartal prethodne godine. Pritom se oporavak cijena temelji na povećanoj vrijednosti transakcija s postojećim stambenim objektima, dok cijene novih stambenih objekata i dalje padaju. Prema geografskim područjima, međugodišnji je rast bio izraženiji u cijeni stambenih objekata u Gradu Zagrebu (2,05%) nego na Jadranu (1,78%), dok je na ostalom području zabilježen pad cijena od 1,41%. Međutim, promatraju li se sva tri kvartala prošle godine, kontinuitet rasta na godišnjoj razini bilježi se samo na području Jadrana. Očito je da je višegodišnji trend dobrih turističkih rezultata povećao interes domaćih i stranih kupaca za stambene nekretnine na Jadranu, što je rezultiralo i rastom njihovih cijena. 

U Europskoj uniji cijene stambenih nekretnina kreću se znatno dinamičnije nego u Hrvatskoj pa su u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na prethodni kvartal povećane za 1,5%, a u odnosu na treći kvartal 2015. godine za 4,3%. Najveći rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Mađarskoj (11,6%), Latviji (10,8%) i Bugarskoj (8,8%). Istodobno je pad cijena zabilježen samo u dvije zemlje i to na Cipru (-3,3%) i u Italiji (-0,9%). Pritom je Hrvatska i dalje pozicionirana među zemlje s niskim rastom cijena stambenih nekretnina. Tako je prema kvartalnom rastu (treći kvartal 2016. u odnosu na drugi kvartal 2016.) osam zemalja bilježilo niži rast cijena nego u Hrvatskoj, dok su prema godišnjem rastu cijena (treći kvartal 2016. u odnosu na treći kvartal 2015. godine) samo tri zemlje zabilježile pad ili niži rast od Hrvatske (Cipar, Italija i Finska).

Podatci o kretanju cijena nekretnina u prva tri kvartala 2016. godine u Hrvatskoj upućuju na to da se tržište stabiliziralo s postupnim ulaskom u novi građevinski ciklus. To podupiru i podatci o izdanim građevinskim dozvolama prema kojima je u prvih jedanaest mjeseci 2016. godine izdano 28,7% više građevinskih dozvola za izgradnju novih stambenih zgrada u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je broj izdanih građevinskih dozvola za stanove povećan za 31,4%, a predviđena korisna površina stanova za 28,6%.

To će utjecati na ponudu stambenih nekretnina u narednom razdoblju što će, ovisno o kretanju potražnje, djelovati na formiranje cijena na tržištu. Na strani potražnje očekuje se pozitivan utjecaj gospodarskog rasta i poboljšanoga potrošačkog optimizma, što bi uz poreznu reformu koja povećava raspoloživa sredstva stanovništva moglo rezultirati i povećanim interesom za kupnju nekretnina. Trenutno je teško procijeniti reakciju stanovništva s obzirom na to da su pri i dalje potisnutom kretanju stambenih kredita nejasni učinci mješovitih poreznih promjena povezanih s oporezivanjem nekretnina (ukidanje oslobađanja plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine, uz smanjenje stope poreza na promet nekretnina te najavljene mjere subvencioniranja pola rate stambenoga kredita). Pritom loši demografski trendovi i iseljavanje mladog stanovništva ograničavajuće djeluju na snagu oporavka potražnje za stambenim nekretninama.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića:„Cijene stambenih nekretnina u prva tri kvartala prošle godine bilježe blago uzlazno kretanje, a tržište se stabilizira.

Na daljnje kretanje potražnje za nekretninama pozitivno će utjecati gospodarski rast, poboljšanje potrošačkog optimizma i porezna reforma, a loši demografski trendovi i iseljavanje imat će negativan utjecaj.“