Nekretnine - Hrvatska

Nekretnine u lukama postaju državne

Sve nekretnine koje se nalaze u lukama ubuduće će se smatrati pomorskim dobrom, stoji među ostalim u prijedlogu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je nastao kako bi ispravio dosadašnju neučinkovitost u nadzoru i ekozaštiti morskog akvatorija.

Kako je na Nautičkom sajmu u NCP-ovoj marini Mandalina nedavno najavila Maja Markovčić-Kostelac, ravnateljica uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, taj će zakon u saborsku proceduru do kraja godine.

Budući da regulira jedan od najvrjednijih hrvatskih resursa, ne čudi da novi zakonski prijedlog, koji nudi rješenja za niz pitanja, izaziva interes i struke i javnosti. Jedna od zakonskih novosti je da će ubuduće granice pomorskog dobra određivati županije, a Ministarstvo će postupati po žalbama. U slučajevima sužavanja granica pomorskog dobra, sve nekretnine koje »ispadnu« iz obuhvata postat će državno vlasništvo.

Ravnateljica ističe da nasipavanje i status kopna koji tako nastaje predstavlja velik problem u određivanju granica i upisa u zemljišne knjige. Neki se nasipi koriste za različite sadržaje - primjerice, kao autobusni kolodvori - pa su predlagači zakona zauzeli jedinstven stav da se sva kopna nastala nasipavanjem smatraju pomorskim dobrom, ali će se razlikovati po tome kada su i kako nastala. Oni objekti koji su sagrađeni legalno, nakon što zakon stupi na snagu, smatrat će se suvlasništvom hrvatske države i osobe koja ga je gradila.

Mijenja se i postupak dodjele koncesije - ubuduće će se dodjeljivati po kategorijama za gospodarsku namjenu općeg dobra, javne usluge i javne radove. Na taj će se način decentralizirati nadležnost i koncesioniranje. Umjesto dosadašnjeg koncesijskog odobrenja, uvodi se dozvola za obavljanje djelatnosti na morskoj obali koja će biti upravni akt koji će dodjeljivati gradonačelnik. Time će se, naglašava ravnateljica, ojačati uloga lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom, te dodaje kako se očekuje toliko željeno ubrzanje postupka. »Dobra strana te odluke je demokratičnost, a loša to što pojedine jedinice lokalne samouprave nemaju kapacitete za provedbu ovih radnji«, kaže Markovčić-Kostelac.

Dijelovima novog zakona bit će zadovoljni hotelijeri i vlasnici restorana jer definira pojam turističkog privezišta, što je još jedna novina. »Na pomorskom dobru koje se nalazi ispred hotela, kampova i ugostiteljskih objekata moći će se urediti privezišta koja nipošto ne smiju biti nove marine. Na njima će se moći privezati samo plovila gostiju, a usluga se neće smjeti naplaćivati«, najavljuje Marković-Kostelac.

Zakonska novina je i uvođenje lučkih redara. Njima će se dati ovlast da donose rješenja i podnose zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnom lučkom kapetanijom. U praksi je, naime, uočeno da komunalni redari dosad nisu mogli postupati na pomorskom dobru.

Novi će zakon podijeliti luke posebne namjene na vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske, sportske i ribarske luke te brodogradilišta. Koncesije za ribarske luke moći će dobiti samo udruženja u ribarstvu, a koncesije za sportsku samo udruge registrirane za obavljanje sportske djelatnosti. Svi brodovi morat će plaćati pristojbu za prihvat i zbrinjavanje otpada pa i ako otpad ne odlažu jer ih se na taj način želi stimulirati da ga predaju ne bi li se spriječilo onečišćenje okoliša.Pristojba će, saznajemo, imati slalni i promjenjivi dio. Stalni dio neće morati plaćati ribarski brodovi i brodice, te brodica za sport i razonodu, a neće ih morati plaćati ni jahte prilikom svakog uplovaljavanja.

Promjenjivi dio ovisit će o predanoj vrsti i količini otpada. Iznimke se odnose samo na brodove u javnom obalnom linijskom pomorskom prijevozu koji pristojbu, inače plaćaju u jednoj od luka u koju uplovljavaju. Pristojbu neće plaćati ni brodovi na stalnom vezu.Boris Vukušić, smatra kako se trebalo voditi više računa o malim brodograditeljima koji rade na pomorskom dobru kako bi se sačuvala njihova tradicionalna djelatnost koja je ionako gotovo na izdisaju. Ravnateljica Markovčić-kostelac kategorično će kako je njihov status nelegalan, a zakon mora biti isti za sve. Takvimase treba pomoći nizom drugih mjera umjesto što neki predlažu da se za takve uvede poseban status. Svoj status moraju regulirati, kategoričan je stav ravnateljice.