U rujnu je izdano 589 građevinskih dozvola u kojima je predviđena vrijednost radova iznosila 1,7 milijardi kuna. Broj ukupno izdanih dozvola manji je 0,5 % nego u rujnu prošle godine, pri čemu je broj dozvola za zgrade smanjen za 7,6 %, dok je za ostale građevine porastao za 46,2%. Riječ je o nastavku tendencije koju karakterizira međugodišnji pad broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade (kontinuirano prisutan od rujna prošle godine) uz rast izdanih dozvola za ostale građevine (u posljednjih sedam mjeseci s izuzetkom kolovoza). Istodobno kretanje predviđene vrijednosti radova ima obrnute strukturne karakteristike: na godišnjoj razini raste vrijednost predviđenih radova na zgradama (kontinuirano od veljače ove godine), a pada vrijednost radova na ostalim građevinama (u posljednjih deset mjeseci s izuzetkom ožujka ove godine). Navedena kretanja sugeriraju da se pri smanjenim mogućnostima investiranja javnog sektora i većoj dostupnosti sredstava iz europskih strukturnih fondova planira gradnja većeg broja infrastrukturnih objekata, ali manje predviđene vrijednosti radova.
U rujnu je izdano 589 građevinskih dozvola u kojima je predviđena vrijednost radova iznosila 1,7 milijardi kuna. Broj ukupno izdanih dozvola manji je 0,5 % nego u rujnu prošle godine, pri čemu je broj dozvola za zgrade smanjen za 7,6 %, dok je za ostale građevine porastao za 46,2%.
Riječ je o nastavku tendencije koju karakterizira međugodišnji pad broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade (kontinuirano prisutan od rujna prošle godine) uz rast izdanih dozvola za ostale građevine (u posljednjih sedam mjeseci s izuzetkom kolovoza). Istodobno kretanje predviđene vrijednosti radova ima obrnute strukturne karakteristike: na godišnjoj razini raste vrijednost predviđenih radova na zgradama (kontinuirano od veljače ove godine), a pada vrijednost radova na ostalim građevinama (u posljednjih deset mjeseci s izuzetkom ožujka ove godine). Navedena kretanja sugeriraju da se pri smanjenim mogućnostima investiranja javnog sektora i većoj dostupnosti sredstava iz europskih strukturnih fondova planira gradnja većeg broja infrastrukturnih objekata, ali manje predviđene vrijednosti radova. Odnosno, pri suzdržanoj investicijskoj aktivnosti države na velikim projektima raste broj manjih projekata na lokalnoj razini.
U takvim su okolnostima kumulativni rezultati za prvih devet mjeseci ove godine i dalje nepovoljni: broj izdanih građevinskih dozvola smanjen je za 6,6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je predviđena vrijednost radova niža za 7,3 %. Pritom je udio vrijednosti predviđenih radova na ostalim građevinama u ukupnim radovima smanjen s 51,4 % u prvih devet mjeseci prošle godine na 32,8 % u prvih devet mjeseci ove godine, kao rezultat smanjenja investicija na infrastrukturnim objektima.
- Pad broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prvih devet mjeseci ove godine upućuje na ograničenu mogućnost oporavka građevinske aktivnosti. Uz nisku investicijsku aktivnost privatnog sektora i nastavak negativnih tendencija u stanogradnji, posebno se osjeća izostanak investicijske aktivnosti javnog sektora, kKomentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Pri zasićenom tržištu nekretnina te niskoj kupovnoj snazi i visokoj zaduženosti stanovništva, ni u stanogradnji se zasad ne naziru povoljnija kretanja. Iako je u rujnu izdano 13,1 % više građevinskih dozvola za stanove s 9,7 % većom korisnom površinom nego u istom mjesecu prošle godine, kumulativni podaci za prvih devet mjeseci potvrđuju izrazito tešku situaciju s obzirom na to da je u tom razdoblju izdano 10,2 % manje dozvola s 8,2 % manjom korisnom površinom stanova nego u prvih devet mjeseci prošle godine.
Podaci o izdanim građevinskim dozvolama, koji prethode građevinskoj aktivnosti, još ne pružaju dovoljnu potporu za ocjenu o mogućem oporavku građevinarstva. Uz naznaku pozitivnijih tendencija u predviđenoj vrijednosti budućih radova na zgradama i povećanoj površini zgrada, i dalje izostaje potpora u kretanju vrijednosti radova na ostalim građevinama. Stoga podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju stagnantno kretanje buduće građevinske aktivnosti.