Nekretnine - Hrvatska

Rast cijena nekretnina ne posustaje

Najbolje će proći, piše Crozilla, oni koji nekretninu kupuju u Karlovcu. Navode da je unatoč mjesečnom rastu cijena, kvadrat u gradu na četiri rijeke među najjeftinijima u Hrvatskoj i stoji, u prosjeku, 1375 eura.

Relativno jeftinu, s obzirom na kretanje cijena kvadrata, proći će i kupci u Slavonskom Brodu koji će za kvadrat morati izdvojiti prosječnih 1375 eura, 0,9% više nego u lipnju. Slijedi Osijek s prosječnom cijenom kvadrata od 1754 eura (rast od 2%) te Bjelovar gdje se za kvadrat mora izdvojiti 1784 eura.

U Opatiji najskuplji kvadrati

S druge strane, kupci koji namjeravaju kupovati nekretnine u gradovima na Jadranu morat će izdvojiti daleko više. Najskuplji su kvadrati u Opatiji u kojoj se cijena kvadrata približava iznosu od čak 5000 eura te iznosi u prosjeku 4932 eura.

Kao najskuplje destinacije po cijeni kvadrata slijede Umag i Rovinj u kojima će kupci morati izdvojiti 4257 i 4154 eura za kvadrat. Po visokim se cijenama izdvajaju i gradovi na jugu Hrvatske, poput Splita i Dubrovnika gdje su cijene kvadrata prešle, u prosjeku, 4000 eura.

U glavnom će gradu građani ipak proći jeftinije i, u odnosu na Split i Dubrovnik, cijenu kvadrata platiti nešto više od 40% manje, odnosno u prosjeku 2850 eura. Ipak, treba imati na umu da Crozilla u ovoj analizi obrađuje tražene, a ne postignute cijena.

Kao što i upozorava Mladen Matijević, regionalni direktor tvrtke Indomio, koja upravlja mrežom portala za nekretnine Crozilla i Indomio, tražene cijene predstavljaju želje prodavatelja dok praksa pokazuje da prilikom realizacije gotovo uvijek dolazi do njihove korekcije. I to uglavnom na dolje.

A kako se nalazimo u špici turističke sezone kada u Hrvatskoj boravi veliki broj stranaca, a time i potencijalnih kupaca nekretnina, nije neobično, kaže Matijević, da prodavatelji podižu tražene cijene. Hoće li ih uspjeti realizirati drugi je par rukava.

U Europi cijene već padaju

Ova kao i brojne druge statistike o cijenama kvadrata u RH pokazuju neodrživost domaće stambene politike. Zbog tako visokih cijena, naime, sve si manje građana, posebno mladih, može priuštiti krov nad glavom. A osim najavljene mjere subvencioniranja najma mladima država za održivost stanovanja nema odgovora. Upitno je koliko će i ova mjera, dočekana na nož, riješiti gorući problem.

Do velikog rasta cijena dolazi zbog odnosa ponude i potražnje na tržištu nekretnina. Potražnja je, naime, visoka jer gotovo svaku četvrtku nekretninu u Hrvatskoj kupe stranci. Također, ne gradi se dovoljno novih stanova.

Pa iako su u mnogim državama svijeta, pa i Europe, poput Njemačke, cijene nekretnina počele padati kao posljedica politika Europske središnje banke odnosno dizanja kamatnih stopa, taj se trend još ne osjeća u Hrvatskoj, a prema analitičarima, niti neće.