U prosincu prošle godine nastavljena je tendencija rasta izdanih građevinskih dozvola čiji je broj u odnosu na prethodni mjesec povećan za 5,6%, a u odnosu na prosinac 2015. godine za čak 41,1%. Štoviše, 868 ukupno izdanih građevinskih dozvola u prosincu predstavlja najveći broj mjesečno izdanih građevinskih dozvola još od listopada 2011. godine, dok istodobno 196 izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine predstavlja najveće mjesečno ostvarenje od studenoga 2002. godine. Time se, na godišnjoj razini, kontinuitet rasta broja ukupno izdanih građevinskih dozvola protegao od studenoga 2015. godine (s izuzetkom ožujka 2016. godine), pri čemu dozvole za zgrade kontinuirano rastu od travnja 2016. godine, a dozvole za ostale građevine od rujna 2015. godine (s izuzetkom srpnja 2016.). U takvim je okolnostima u 2016. godini u cjelini ukupno izdano 8 018 građevinskih dozvola (6 418 za zgrade i 1 600 za ostale građevine), što je 1 690 dozvola više nego u 2015. godini.
U prosincu prošle godine nastavljena je tendencija rasta izdanih građevinskih dozvola čiji je broj u odnosu na prethodni mjesec povećan za 5,6%, a u odnosu na prosinac 2015. godine za čak 41,1%.
Štoviše, 868 ukupno izdanih građevinskih dozvola u prosincu predstavlja najveći broj mjesečno izdanih građevinskih dozvola još od listopada 2011. godine, dok istodobno 196 izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine predstavlja najveće mjesečno ostvarenje od studenoga 2002. godine. Time se, na godišnjoj razini, kontinuitet rasta broja ukupno izdanih građevinskih dozvola protegao od studenoga 2015. godine (s izuzetkom ožujka 2016. godine), pri čemu dozvole za zgrade kontinuirano rastu od travnja 2016. godine, a dozvole za ostale građevine od rujna 2015. godine (s izuzetkom srpnja 2016.).
U takvim je okolnostima u 2016. godini u cjelini ukupno izdano 8 018 građevinskih dozvola (6 418 za zgrade i 1 600 za ostale građevine), što je 1 690 dozvola više nego u 2015. godini.
Riječ je o snažnom porastu ukupnog broja izdanih dozvola za 26,7% (25,0% kod dozvola za zgrade i 33,9% kod dozvola za ostale građevine), što upućuje na probuđen interes za ulaganje kod privatnog i javnog sektora. Ujedno, to je prvi put da je zabilježen rast ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. godine. Očito je da su gospodarski oporavak i raspoloživost visokog iznosa sredstava iz fondova EU potaknuli rast investicijskih namjera, otvarajući time put rastu buduće građevinske aktivnosti. Uz rast broja izdanih građevinskih dozvola prošlu je godinu obilježio i solidan rast predviđene vrijednosti radova koja je u odnosu na 2015. godinu porasla za 11,7%, što je treća godina zaredom u kojoj raste predviđena vrijednost radova.
U odnosu na prethodnu godinu, lani je rast vrijednosti radova bio dinamičniji i stabilniji jer se uz porast vrijednosti radova na zgradama (za 17,1%) sada uspostavio i rast vrijednosti radova na ostalim građevinama za 2,8% (u 2015. godini zabilježen je pad za 22,9%). Međutim, kod ostalih građevina i dalje je prisutan nerazmjer između vrlo visokog rasta broja izdanih građevinskih dozvola i znatno skromnijeg rasta u njima predviđene vrijednosti radova, što upućuje na činjenicu da su se prošle godine investitori pretežito orijentirali na pokretanje većeg broja infrastrukturnih radova manje pojedinačne vrijednosti.
Prošlu je godinu obilježio i početak pozitivnijih kretanja u stanogradnji s obzirom na to da je ukupno izdano 9 398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova s korisnom površinom od 859 996 četvornih metara. U odnosu na 2015. godinu riječ je o porastu broja izdanih dozvola za 35,2% i rastu korisne površine stanova za 32,3%, što upućuje na očekivanje jačanja potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i narednim godinama.
Kretanja broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prošloj godini sugeriraju rast investicijske aktivnosti i time daju potporu očekivanom nastavku oporavka građevinskog sektora. Međutim, duboka i dugotrajna kriza ostavila je posljedice pa je tako broj izdanih građevinskih dozvola u 2016. godini i dalje bio 34,7% niži nego pretkrizne 2008. godine, pri čemu je predviđena vrijednost radova bila niža za 43,7%, a broj dozvola za stanove za 61,8%.