Prema posljednjim podacima DZS-a, u posljednjem tromjesečju 2022. cijene stambenih nekretnina zabilježile su ubrzanje rasta na godišnjoj razini kao i u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2022.
Indeks cijena
stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih
objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili
svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od
listopada do prosinca zabilježio je rast od 4,7% u odnosu na treće
tromjesečje 2022. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u
trećem tromjesečju od 14,8%, u posljednjem tromjesečju 2022. godišnja
stopa rasta ubrzala je na visokih 17,3%. Rast cijena na godišnjoj razini
pri tome je podržan dvoznamenkasto višim cijenama novih i postojećih
stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima. Na tromjesečnoj razini, cijene novih stambenih objekata u četvrtom
tromjesečju bile su više za 3,1%, dok su one postojećih stambenih
objekata zabilježile rast od 5,0%. S druge strane, promatrano na
godišnjoj razini, nakon rasta od 17,4% u razdoblju od srp.-ruj. 2022.,
cijene novih stambenih objekata blago su usporile s rastom na 16,5%. S
druge strane, cijene postojećih stambenih objekta zabilježile su
ubrzanje rasta na 17,4%, nastavivši time trend pozitivnih stopa koji
traje od kraja 2015. godine. Nakon prosječne godišnje stope rasta od 7,3% u 2021. godini,
prosječna cijena stambenih nekretnina u 2022. godine bila je 14,8% viša u
odnosu na 2021. godinu. U Gradu Zagrebu zabilježeno je ubrzanje rasta na tromjesečnoj i
godišnjoj razini, na 6,4% odnosno 22,5%. Na Jadranu su cijene na
tromjesečnoj razini bile više za 3,3%, dok je u odnosu na razdoblje
lis.-pro. 2021. rast cijena iznosio 12,9%. Uz rast od 4,7% tromjesečnoj
razini, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je ubrzavanje rasta
cijena na godišnjoj razini na 17,5%. Rast cijena stambenih nekretnina prisutan je još od 2016. godine, a
snažnim dvoznamenkastim godišnjim stopama nastavio se i u 2022. godini.
Ovdje je važno napomenuti kako se radi o prosječnim cijenama na razini
cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira visoka
segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine.
Kao i ranijih godina, rast cijena tijekom 2022. godine bio je rezultat i
dalje prisutne izrazito visoke likvidnosti te niskih kamatnih stopa
koje su se u Hrvatskoj zadržavale i prošle godine. Takvim kretanjima u
određenoj mjeri svakako je pridonio i manjak alternativnih ulaganja
budući da se određeni dio nekretnina kupuje kao investicija. Uz to,
Vladine subvencije za stambene kredite također su pridonosile rastu
potražnje i cijena. U ovoj godini očekujemo nastavak rasta cijena stambenih nekretnina,
međutim, sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine. Revitalizacija
potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava
očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će i
dalje povećana potražnja gurati cijene nekretnina u Zagrebu prema višim
razinama. Rast cijena na obali određivat će trendovi u turizmu. Zadnji
krug (sedmu godinu za redom) prijava za APN subvencionirane kredite
provodio se tijekom ožujka što je također jedan od čimbenika koji će
cijene stambenih nekretnina gurati prema višim razinama. Podsjetimo, u
razdoblje od 2017. do 2022. odobreno je ukupno 27.500 APN zahtjeva za
subvencioniranje stambenih kredita. S druge strane, zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih
stopa Europske središnje banke te posljedični rast kamata na stambene
kredite vjerojatno će dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti u neke
druge oblike investicijskih aktivnosti i tako djelomično umanjiti i
utjecati na potražnju za stambenim nekretninama.