Dugo se taj zakon kuhao, posebno nakon zagrebačkog potresa, no upitno je koliko će ova legislativa pridonijeti boljem sustavu upravljanja, posebno kad se zapitamo tko bi te odredbe trebao nadzirati, navodi Jutarnji list.
Prema novom propisu,
postojat će tri vrste većina suvlasnika koje odlučuju o upravljanju,
ovisno o složenosti situacije. Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici
koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama
namjene zajedničkih dijelova zgrade te o investicijskom održavanju koje
obuhvaća značajnije investicije ili promjene i za koje je, prema
postojećim propisima, dosad bila potrebna 100-postotna suglasnost. Natpolovična će većina – a to su suvlasnici koji drže 50 posto udjela
u vlasništvu zgrade – i dalje donositi odluke o svemu onome što spada u
redovno održavanje, a za obavljanje nužnih popravaka bit će potrebna
suglasnost vlasnika 33 posto udjela zgrade. Nužne popravke pritom treba razlikovati od hitnih intervencija, a u
prijedlogu zakona se navodi da bi pod nužni popravak spadale aktivnosti
kao što su popravak ili rekonstrukcija krova, nosivih zidova, međukatnih
konstrukcija, temelja i instalacija, dok bi hitne intervencije bile
otklanjanje kvarova na plinskim instalacijama, sustavu centralnog
grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća i oštećenja vodovoda i
kanalizacije i slično. Minimalna pričuva propisana je na iznos kao i dosad – 0,54 posto
etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo godišnje po
četvornome metru stana, što bi prema trenutačnim vrijednostima iznosilo
najmanje 0,44 eura mjesečno za kvadrat stana, no uvodi se i sankcija za
one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja. U takvim situacijama suvlasnici će biti dužni na ime pričuve
uplaćivati peterostruki iznos, dakle 2,2 eura za m2, čime se zgrade želi
obvezati na donošenje planova održavanja i upravljanja, ali i plaćanja
zajedničke pričuve.