BiH kasni u realizaciji Regionalnog stambenog programa u odnosu na zemlje u regionu, zbog sporih i komplikovanih administrativnih procedura, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Dragan Štrbac. Predugo se čeka provjera korisnika iz Hrvatske i Srbije, a kada se tome dodaju spore i komplikovane administrativne procedure kao rezultat dobijete zastoj u realizaciji programa u odnosu na zemlje u regionu gdje to ide znatno brže, rekao je Štrbac. On je podsjetio da je donatorska konferencija za Regionalni stambeni program održana 2012. godine, dok su prvi konkretni rezultati u BiH na terenu zabilježeni u 2016. godini, navodeći da to mnogo govori o složenosti samog projekta i brojnim preprekama sa kojima su bili suočeni. S obzirom na to da je riječ o donatorskim sredstvima, zadovoljni smo što smo uspjeli pokrenuti aktivnosti na terenu i to zasigurno ide u dobrom pravcu, kaže Štrbac.
BiH kasni u realizaciji Regionalnog stambenog programa u odnosu na zemlje u regionu, zbog sporih i komplikovanih administrativnih procedura, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Dragan Štrbac.
"Predugo se čeka provjera korisnika iz Hrvatske i Srbije, a kada se tome dodaju spore i komplikovane administrativne procedure kao rezultat dobijete zastoj u realizaciji programa u odnosu na zemlje u regionu gdje to ide znatno brže", rekao je Štrbac Srni.
On je podsjetio da je donatorska konferencija za Regionalni stambeni program održana 2012. godine, dok su prvi konkretni rezultati u BiH na terenu zabilježeni u 2016. godini, navodeći da to mnogo govori o složenosti samog projekta i brojnim preprekama sa kojima su bili suočeni.
"S obzirom na to da je riječ o donatorskim sredstvima, zadovoljni smo što smo uspjeli pokrenuti aktivnosti na terenu i to zasigurno ide u dobrom pravcu", kaže Štrbac.
Štrbac napominje da je Regionalni stambeni program zasnovan na donatorskim sredstvima, a ukupna vrijednost projekta iznosi 101 milion evra.
On je naveo da je do sada pripremljeno i odobreno šest potprojekata i da je u toku potpisivanje sporazuma između BiH i Razvojne banke Savjeta Evrope za još jedan projekat.
"U okviru ovih šest potprojekata biće izgrađeno 3.127 stambenih jedinica, od čega u Republici Srpskoj 1.774, ukupne vrijednosti 73.803.890 evra", naveo je Štrbac.
Prema njegovim riječima, jedan od ovih potprojekata je završen, tri su u fazi realizacije i sve komponente moraju biti završene do kraja 2020. godine, dok su dva potprojekt u pripremi - faza izbora korisnika i projektovanja, a njihov završetak se očekuje do kraja 2021. godine.
On je istakao da je u Republici Srpskoj na osnovu Regionalnog stambenog programa završeno 408 individualnih stambenih objekata i 128 stanova, a do kraja godine planirano je da se završe 74 stana.
Štrbac je istakao da su Srbi u Federaciji BiH u izuzetno teškoj situaciji, te da su suočeni sa brojnim opstrukcijama kada je u pitanju njihov povratak.
"Imajući u vidu veoma tešku situaciju Srba u FBiH, kao i to da nadležna ministarstva iz Vlade FBiH vrlo malo ulažu u prostore u kojima je većinsko srpsko povratničko stanovništvo, Vlada Republike Srpske, odnosno, Sekretarijat daju značajan doprinos za pomoć ovoj populaciji stanovništva“, istakao je Štrbac.
Prema njegovim riječima, ove godine za povratak Srba u FBiH iz budžeta Srpske će biti izdvojeno oko 1,1 miloion KM, za povratak Bošnjaka i Hrvata u Republiku Srpsku 2,3 miliona KM, a za interno raseljena lica 2,6 miliona KM.
Govoreći o povratku Srba u Hrvatsku, Štrbac kaže da Hrvatska godinama opstruiše Srbima vraćanje stečenih prava u toj državi - radnih, penzionih, imovinskih i stanarskih.
"Skoro ništa nije urađeno po tom pitanju, jer su srpska područja u Hrvatskoj pusta", kaže Štrbac.
Kada je u pitanju povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku, Štrbac ističe da je Srpska u 99,9 odsto slučajeva završila vraćanje imovine i stanarskih prava izbjeglicama i raseljenim licima.
Štrbac ističe da su najveća budžetska ulaganja potrebna u održivi povratak, jer to i jeste ključ opstanka ljudi u njihovim domovima, što je i cilj Sekretarijata.
"Nije dovoljno obezbijediti ljudima samo krov nad glavom da bi oni ostali na svojim ognjištima, izgradnju treba da prati i izgradnja neophodne infrastrukture, obnova vjerskih objekata i društvenih domova, kao i zaposlenje, jer se samo u tom slučaju može očekivati opstanak ljudi", kaže Štrbac.