U prošloj su godini u građevinarstvu ostvareni pozitivni pomaci, pri čemu je prvi put nakon 2008. zabilježen porast bruto dodane vrijednosti, fizičkog obujma i vrijednosti građevinskih radova, dok je prvi put nakon 2005. porastao broj izdanih građevinskih dozvola, pokazala je analiza HGK-a "Građevinarstvo u 2016.". Prema podacima HGK-a, u 2016. je prvi puta nakon 2008. zabilježen rast bruto dodane vrijednosti (BDV) građevinarstva, koja je lani dosegnula 14,9 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u 2015. godini. U 2016. je zabilježen je i rast indeksa fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto, što predstavlja prvi rast nakon 2008. godine. Vrijednost građevinskih radova obavljenih s vlastitim radnicima iznosila je lani 14 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego prethodne godine.
U prošloj su godini u građevinarstvu ostvareni pozitivni pomaci, pri čemu je prvi put nakon 2008. zabilježen porast bruto dodane vrijednosti, fizičkog obujma i vrijednosti građevinskih radova, dok je prvi put nakon 2005. porastao broj izdanih građevinskih dozvola, pokazala je analiza HGK-a "Građevinarstvo u 2016.".
Prema podacima HGK-a, u 2016. je prvi puta nakon 2008. zabilježen rast bruto dodane vrijednosti (BDV) građevinarstva, koja je lani dosegnula 14,9 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u 2015. godini.
U 2016. je zabilježen je i rast indeksa fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto, što predstavlja prvi rast nakon 2008. godine.
Vrijednost građevinskih radova obavljenih s vlastitim radnicima iznosila je lani 14 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego prethodne godine.
U 2016. je zabilježen i snažan rast broja izdanih građevinskih dozvola, što je rezultat probuđenog poslovnog, a stoga i investicijskog optimizma pri ubrzanju gospodarskog rasta i mogućnosti korištenja visokog iznosa raspoloživih sredstava iz fondova EU, navodi se u Analizi HGK-a.
U takvim je okolnostima u 2016. izdano 26,7 posto više dozvola nego u 2015., a riječ je o prvom rastu ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. godine.
Iz HGK-a navode i kako su lani, nakon devet godina stagnacije ili pada, zabilježene naznake pozitivnijih kretanja u stanogradnji. Ukupno je izdano 9.398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova, što u odnosu na 2015. porast za 35,2 posto.
Visoke stope rasta upućuju na to da investitori očekuju jačanje potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i idućim godinama, ističu iz HGK-a.
Napominju kako nastavak oporavka građevinske aktivnosti i njeno dinamiziranje nagovješćuju i podaci o novim narudžbama koje su u 2016. godini porasle za 15 posto.
Savić: Očekujemo daljnji oporavak građevinskog sektora
"Oporavak građevinarstva ohrabruje zbog njegova značaja u gospodarskoj strukturi zemlje i posebno zbog snažnog multiplikativnog učinka koji ova djelatnost ima na velik dio drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti", ocjenjuje direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić.
Napominje kako je povoljno što su i podaci koji nagovješćuju buduću građevinsku aktivnost optimistični, jer snažno raste broj izdanih građevinskih dozvola i vrijednost novih narudžbi.
"Stoga očekujemo nastavak uzlazne faze gospodarskog ciklusa, što će, uz postojanje raspoloživih sredstava fondova EU-a, poduprijeti realizaciju investicijskih programa i daljnji oporavak građevinskog sektora u Hrvatskoj", istaknuo je Savić.
U analizama HGK-a se navodi i kako pokazatelji građevinske aktivnosti nagovješćuju nastavak i jačanje pozitivnih tendencija u budućem razdoblju.
Tim više što se postupno poboljšava korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU, otvaraju se novi infrastrukturni projekti, ostvaruju se projekti povezani s energetskom obnovom zgrada, novim mjerama potiče se potražnja u stanogradnji, a porezno rasterećenje tvrtki i stanovništva te izgradnja poticajnijega poslovnog okruženja otvorit će mogućnost dinamiziranja investicija privatnog sektora, navodi se.
"U takvim okolnostima bit će više poslova za građevinski sektor koji će se organizacijski i tehnološki trebati prilagoditi izmijenjenoj strukturi radova, riješiti pitanje nedostatka dijela radnika određenih struka i kvalifikacija te pronaći odgovore na sve snažniji pritisak inozemne konkurencije na domaćem tržištu", zaključuju analitičari HGK.