Nekretnine - Hrvatska

U legalnom najmu samo 3,3% poslovnih prostora

Korištenju poslovnih prostora u vlasništvu države bez ugovora o zakupu ove će godine odzvoniti. Kraj te prakse najavljuje se u Planu upravljanja državnom imovinom u kojem se najavljuje novi model upravljanja i komercijalizacije nekretnina, ali i pokretanja tužbi onima koji ne plaćaju zakupnine.

U Planu se tako otkriva da je od 2713 različitih nekretnina kojima raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a koje uključuju i poslovne prostore, većina korištena bez reguliranih odnosa. Konkretno, od 1028 poslovnih prostora samo njih 34 ima važeće ugovore o zakupu, odnosno 3,3 posto. Za oko 77 posto korisnici plaćaju zakupninu, ali su ugovori odavno isteki, dok su preostali poslovni prostori u podzakupu ili prazni.

"Kod poslovnih prostora za koje se ne plaća zakupnina pokreću se utuženja za naplatu, ali i iseljenje, s obzirom da se dosadašnjih godina na tome nije aktivno radilo", navodi se u Planu upravljanja imovinom, koji je za već prvi kvartal predvidio da će se brojka od 34 prostora s važećim ugovorom upeterostručiti.

Reguliranje odnosa s korisnicima poslovnih nekretnina jedan je od važnijih zadataka DUUDI-jeve tvrtke Državne nekretnine, koja na teren izlazi zajedno s poreznicima kako bi efikasnije detektirali ilegalno korištenje i poduzeli brze mjere naplate duga. No, dugogodišnjim zakupcima koji su uredno plaćali obveze pokrenutim izmjenama postojeće zakonske regulative uskoro bi se trebalo omogućiti legaliziranje statusa sklapanjem ugovora o zakupu prostora. Ostale poslovne prostore Državne nekretnine i DUUDI najavljuju najmanje jednom u dva mjeseca nuditi poduzetnicima putem javnih natječaja. Dosad su već objavljena tri takva natječaja za nekretnine u Zagrebu, Rijeci te za Dalmaciju.

Velik dio nekretninskog portfelja države čini i građevinsko zemljište, kojeg država želi što više staviti u funkciju razvoja i investicija, ali po mogućnosti njegovim zadržavanjem u vlasništvu. Prodaja će tako biti moguća samo u iznimnim slučajevima, no predviđa se i mogućnost prodaje bez javnog nadmetanja ako je riječ o projektima koje država proglasi strateškima. Među ostalim, država još rješava imovinsko-pravne odnose za zemljište kompleksa Kupare, ali i zahtjev Kermas Istre Danka Končara za zamjenu nekretnina radi naknade za dijelove zemljišta proglašenima kulturnim dobrom u projektu Brijuni Rivijera. U naredna dva mjeseca, do 30. lipnja, rok je i za predaju zahtjeva korisnika državnih stanova za njihov otkup.

Dosad je, saznaje se iz Plana, pristiglo 110 zahtjeva, čime se već računa na 24,75 milijuna eura prihoda, budući da će se kvadrat stana otkupljivati po cijeni od 500 eura, a prosječan stan je veličine 45 kvadrata. Osim stanova, predviđa se i otkup poslovnih prostora, no detalji zasad nisu poznati. U ovoj godini trebala bi započeti i zamjena omjera ili razvrgavanje suvlasničkih zajednica u poslovnim prostorima, a u tom statusu ih je 835. No, procjene ukupnih prihoda koje bi se ostvarilo boljim gospodarenjem nekretninama, ne navodi se u Planu upravljanja.