Nekretnine - Hrvatska

Uz porez na nekretnine, od 2018. uvodi se i skupa građevinska renta

Od 1. siječnja 2018. godine Hrvatska uvodi građevinsku rentu! Propisuje to Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu koji je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević uputio na javno savjetovanje.

Uvođenje građevinske rente jedna je od najvećih novosti tog zakona jer predstavlja novi namet za građane o kojemu dosad nitko službeno nije rekao nijednu riječ. Predlagač kaže da je “građevinska renta novčano javno davanje koje se plaća za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja građevine ili za izgrađenu građevinu”.

Novi mutant

Ovako kako je opisano, građevinska je renta zapravo novo ime za postojeću komunalnu naknadu koju plaćaju vlasnici svih nekretnina u Hrvatskoj. Vlada je dosad tvrdila da će komunalna naknada od 1. siječnja 2018. prerasti u porez na nekretnine, što je i predviđeno Zakonom o lokalnim porezima koji je potkraj prošle godine prihvaćen u Saboru. Porez na nekretnine trebao bi u prosjeku biti “tu negdje” kao i komunalna naknada, skuplji za stanove i kuće sagrađene nakon 1988. godine, a jeftiniji za sve ostale objekte, osim ako nisu luksuzne kvalitete.

No, Ministarstvo graditeljstva pripremilo je zakon kojim će umjesto dosadašnje komunalne naknade uvesti građevinsku rentu! Kako je opisana, renta je “mutant između komunalne naknade i doprinosa”, a ministar Lovro Kuščević kaže da prijedlog treba shvatiti kao “najsiroviju moguću verziju”. Po njemu, renta bi bila manja od komunalne naknade, a plaćali bi je korisnici postojeće infrastrukture. Visina komunalnih doprinosa ovisila bi o izgrađenosti infrastrukture pa bi doprinosi bili veći tamo gdje se gradi više i obrnuto. Prođe li zakon kako je napisano u prijedlogu, od 1. siječnja 2018. u Hrvatskoj će se plaćati doprinos za građenje komunalne infrastrukture, porez na nekretnine i komunalna renta, što nadmašuje sadašnja davanja temeljena na vlasništvu nad nekretninama, bilo da je riječ o zemljištu ili stanovima.

Iznos određuju gradovi

– Građevinsku rentu plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena građevina, odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja građevinske rente, piše u prijedlogu zakona, na koji zainteresirani još sutra mogu uputiti primjedbe. Grad Zagreb u javnoj je raspravi sugerirao da se napiše da “građevinsku rentu plaća investitor, odnosno suinvestitori u jednakim dijelovima za građevinu koja se gradi, a na čestici na kojoj je sagrađena građevina građevinsku rentu plaća vlasnik čestice, odnosno suvlasnici prema suvlasničkim dijelovima”, kako bi odredba bila jasnija. Nije ni čudo što je takvu sugestiju iznio upravo Grad Zagreb jer su oni 1998. prvi uveli građevinsku rentu, no Ustavni sud ju je dvije godine kasnije srušio jer nije bila utemeljena na zakonu. Iznos rente određivali bi gradovi i općine prema zonama, a “jedinična vrijednost građevinske rente za prvu zonu ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje”. Trenutačna etalonska cijena građenja po kvadratu iznosi 6000 kuna, pa za kvadrat kuće u prvoj zoni građevinska renta može ići i do 600 kuna! Najskuplja renta za kuću u izgradnji od sto kvadrata bila bi 60.000 kuna, no ni gradskim vlastima nije jasno kako bi računali rentu na “izgrađene građevine”. Ministar Kuščević kaže da se stari zakon mijenjao 20 puta pa je njegova namjera uvesti ravnopravniji model plaćanja, po uzoru na Bavarsku, gdje se komunalne naknade automatski povećavaju nakon svake javne investicije u prostor.