Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvih devet mjeseci ove godine manja je za 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, dok je vrijednost novih narudžbi istodobno povećana za 0,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o izvršenim građevinskim radovima, narudžbama i stambenoj gradnji. Samo u trećem tromjesečju ove godine vrijednost građevinskih radova koje su izvele tvrtke s 20 i više zaposlenih, manja je za 6,6 posto nego u istom tromjesečju prošle godine, dok je vrijednost narudžbi iz istog razdoblja povećana za 6 posto. Ti podaci, kažu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), pokazuju da u trećem tromjesečju, odnosno u prvih devet mjeseci ove godine, građevinarstvo nije pronašlo put izlaska iz duboke krize.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvih devet mjeseci ove godine manja je za 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, dok je vrijednost novih narudžbi istodobno povećana za 0,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o izvršenim građevinskim radovima, narudžbama i stambenoj gradnji.
Samo u trećem tromjesečju ove godine vrijednost građevinskih radova koje su izvele tvrtke s 20 i više zaposlenih, manja je za 6,6 posto nego u istom tromjesečju prošle godine, dok je vrijednost narudžbi iz istog razdoblja povećana za 6 posto.
Ti podaci, kažu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), pokazuju da u trećem tromjesečju, odnosno u prvih devet mjeseci ove godine, građevinarstvo nije pronašlo put izlaska iz duboke krize.
Dodaju kako su ovogodišnji rezultati lošiji i od prošlogodišnjih, kada je međugodišnji pad u prvih devet mjeseci iznosio 2,8 posto te ističu da su u odnosu na prvih devet mjeseci pretkrizne 2008. godine, recentni rezultati čak 47,2 posto niži, "što oslikava dubinu krize u građevinarstvu".
Iskazano u kunama, ukupna vrijednost narudžbi građevinskih radova iz prvih devet mjeseci ove godine premašuje 9,9 milijardi kuna, i to 4,14 milijardi kuna iznose narudžbe za radove na zgradama, a 5,75 milijardi kuna na ostalim građevinama.
Ukupna vrijednost radova koji su u tom razdoblju već izvedeni iznosi pak više od 12,5 milijardi kuna. Od tog iznosa, tvrtke s 20 i više zaposlenika s vlastitim su radnicima izvele radove vrijedne 8,8 milijardi kuna, a s podizvođačima u vrijednosti od 3,6 milijardi kuna.
Podaci DZS-a pokazuju i da se glavnina ukupne vrijednosti građevinskih radova izvedenih s vlastitim radnicima u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, odnosno više od 5 milijardi kuna, odnosi na radove na ostalim građevinama, dok je vrijednost radova izvedenih na zgradama u tom razdoblju 3,8 milijardi kuna.
Najveći dio tog iznosa, 39,2 posto, odnosi se na radove na prometnoj infrastrukturi, a slijede nestambene zgrade s udjelom od 32,7 posto, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi s 14,2 posto udjela te stambene zgrade s udjelom od 10,5 posto, dok se ostatak odnosi na složene građevine na industrijskim prostorima i ostale nespomenute građevine.
"Loše rezultate diktira pad vrijednosti radova na ostalim građevinama (prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi, složene građevine na industrijskim prostorima, ostale građevine), što je, prije svega, posljedica smanjene investicijske aktivnosti javnog sektora", komentiraju iz HGK.
DZS je objavio i podatke o stanogradnji u prva tri tromjesečja ove godine, koji pokazuju da su do kraja rujna ove godine građevinske tvrtke s 20 i više zaposlenih izgradile su čak 26,9 posto manje stanova nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno ukupno 1.343 stana. U gradnji ih je krajem rujna bilo još 3.454 ili 0,9 posto nego u isto vrijeme lani.
"Uzme li se u obzir i činjenica da je u prvih deset mjeseci ove godine povećan broj odobrenja za građenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to za 3,6%, proizlazi da pokazatelji koji prethode gradnji (odobrenja i narudžbe) bilježe blagi rast, što sugerira mogućnost zaustavljanja pada građevinske aktivnosti u sljedećoj godini", zaključuju iz HGK.