I dok u svijetu gradnja »zelenih zgrada« u pravilu košta svega tri do pet posto više nego gradnja standardne zgrade, u Hrvatskoj je gradnja tih zgrada još uvijek nešto skuplja, pa košta između 12 i 15 posto više. Podaci su to Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske, a koji su predstavljeni u sklopu Svjetskog tjedna zelene gradnje, koji se obilježava od 20. do 26. rujna. Iako se u Hrvatskoj sve veći broj ljudi odlučuje na gradnju »zelenih zgrada«, cijena je još uvijek skuplja, jer je i cijena materijala potrebnih za gradnju još uvijek veća nego u ostalim europskim zemljama. S druge strane, »zelenom gradnjom« mogu se postići i znatne uštede, pa tako potrošnja energije u tim zgradama može biti od 30 do 50 posto manja, dok se uporaba vode može se smanjiti za 40 posto...
I dok u svijetu gradnja »zelenih zgrada« u pravilu košta svega tri do pet posto više nego gradnja standardne zgrade, u Hrvatskoj je gradnja tih zgrada još uvijek nešto skuplja, pa košta između 12 i 15 posto više.
Podaci su to Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske, a koji su predstavljeni u sklopu Svjetskog tjedna zelene gradnje, koji se obilježava od 20. do 26. rujna. Kako su objasnili u Savjetu, iako se u Hrvatskoj sve veći broj ljudi odlučuje na gradnju »zelenih zgrada«, cijena je još uvijek skuplja, jer je i cijena materijala potrebnih za gradnju još uvijek veća nego u ostalim europskim zemljama. S druge strane, »zelenom gradnjom« mogu se postići i znatne uštede, pa tako potrošnja energije u tim zgradama može biti od 30 do 50 posto manja, dok se uporaba vode može se smanjiti za 40 posto.
Inače, »zelena gradnja« temeljena je na holističkim principima te uzima u obzir sve aspekte održivosti zgrade, a to su iskorištenost građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom i sredstvima dostupnim korisnicima. Prema riječima Vedrane Likan, iz Savjeta za zelenu gradnju, praksa je i da su »zelene zgrade« dobro povezane s javnim prijevozom, a sve kako bi se u što manjoj mjeri koristili osobni automobili.
»Nije riječ samo o zgradi već je potrebno i da ljudi koji koriste taj prostor to rade na odgovarajući način«, kazala je Likan. Naglasila je da, ako se primjerice u zgradama ne pazi na potrošnju vode ili rasvjete, one postaju samo skupe građevine. Inače, prema izvorima Centra za obnovljivu energiju, europske su građevine odgovorne za emisiju 50 posto ugljikova dioksida, 35 posto potrošnje materijala, 45 posto potražnje energije i 10 do 35 posto otpada koji se odlaže na odlagalištima. Isto tako od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, te se procjenjuje da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći 573 milijardi eura.