Dobar prinos, plus cena

Bez autora
Dec 20 2010

Sa 39.557 hektara somborski ratari ubrali su u proseku 7,2 tone kukuruza, a zadovoljstvo je uvećala i dobra cena žutog zlata. Poljoprivredna preduzeća i zadruge kukuruz su uzgajale na nešto više od 6.000 hektara, a po jednom je rodilo čak 8,1 tonu. Zemljoradnici su pod ovim usevom imali oko 33.500 hektara, a prosečan prinos je ravno sedam tona po hektaru. Godina je bila izuzetno naklonjena proizvodnji kukuruza, pa je na ovom području ostvaren jedan od najboljih prosečnih prinosa. Valja ukazati i na razlike u prinosima, koje su veće od tonu po hektaru, a razloge treba tražiti u manjim ulaganjima, nemogućnosti da se ispoštuje agrotehnika, te slabijoj zaštiti od korova. Kada se ovde govori o poljoprivredi, često se ukazuje baš na razlike u prinosima na njivama preduzeća i individualnih proizvođača. Da je ove jeseni prinos kukuruza na svih 39.500 hektara kao na imanjima preduzeća i zadruga 8,1 tonu bilo bi ubrano 34 do 35.000 tona više, pa pomnoženo sa cenom budžeti bi bili znatno uvećani. Ali, to je tema za neku drugu priču.

Dobar prinos, plus cenaSa 39.557 hektara somborski ratari ubrali su u proseku 7,2 tone kukuruza, a zadovoljstvo je uvećala i dobra cena žutog zlata.

Poljoprivredna preduzeća i zadruge kukuruz su uzgajale na nešto više od 6.000 hektara, a po jednom je rodilo čak 8,1 tonu. Zemljoradnici su pod ovim usevom imali oko 33.500 hektara, a prosečan prinos je ravno sedam tona po hektaru.

- Godina je bila izuzetno naklonjena proizvodnji kukuruza, pa je na ovom području ostvaren jedan od najboljih prosečnih prinosa. Valja ukazati i na razlike u prinosima, koje su veće od tonu po hektaru, a razloge treba tražiti u manjim ulaganjima, nemogućnosti da se ispoštuje agrotehnika, te slabijoj zaštiti od korova - kaže za Danas dipl. inž. Radiša Đorđević iz Poljoprivredne stručne službe u Somboru.

Kada se ovde govori o poljoprivredi, često se ukazuje baš na razlike u prinosima na njivama preduzeća i individualnih proizvođača. Da je ove jeseni prinos kukuruza na svih 39.500 hektara kao na imanjima preduzeća i zadruga 8,1 tonu bilo bi ubrano 34 do 35.000 tona više, pa pomnoženo sa cenom budžeti bi bili znatno uvećani. Ali, to je tema za neku drugu priču.

- Kao ratar zadovoljan sam cenom kukuruza, ali kao stočar biću na gubitku. Otkupna cena tovnih svinja sada se kreće oko 125 dinara po kilogramu žive mere, a s obzirom na cenu kukuruza, koja dostiže i do 20 dinara po kilogramu, i na skupu soju, odnosno njenu sačmu, tovljenici bi morali da budu znatno skuplji. Računam da je proizvodna cena tovnih svinja 160 do 170 dinara po kilogramu žive vage, a država nikad nije imala sluha za paritete, pa proizlazi da je sada bolje prodati kukuruz sa njive nego toviti svinje ili junad - ističe Mihajlo Romer, poljoprivrednik iz Sombora.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik