Poljoprivreda - Hrvatska

Hrvatskoj poljoprivredi 184,3 milijuna eura pomoći iz EU-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja provodi pretpristupni program IPARD, 6. prosinca raspisala je natječaj za mjeru »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture«, a od 3. siječnja 2011. godine bit će otvoren natječaj za »Diverzifikaciju i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«.

O programu IPARD, njegovim mjerama i natječajima razgovarali smo s ravnateljicom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Anicom Lucević.

Što program IPARD donosi hrvatskim poljoprivrednicima?

- IPARD je pretpristupni program Europske unije koji različitim mjerama pruža mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Riječ je o bespovratnim financijskim sredstvima koja mogu iznositi od 50 posto pa do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova ulaganja. Korisnici IPARD-a mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke i jedinice lokalne samouprave. Europska unija je za program IPARD za period od 2007. do 2013. alocirala ukupno 184,3 milijuna eura, čemu treba pridodati i oko 61 milijun eura iz proračuna Hrvatske. Ako imamo u vidu da razina potpore može doseći 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava te da korisnici IPARD-a imaju pristup kreditima po vrlo povoljnim kamatnim stopama, onda je jasno da hrvatskim poljoprivrednicima i prerađivačima omogućuje da budu znatno konkurentniji od onih koji svoje projekte financiraju sami ili kreditima.

Do sada ste raspisali IPARD-natječaje za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. O čemu je zapravo riječ?

- Agencija za plaćanja u poljoprivredi prvo je akreditirala IPARD-mjere 101 i 103, koje će pomoći našem poljoprivrednom sektoru da se restrukturira i dostigne europske standarde kako bi na taj način lakše podnio tržišnu utakmicu u trenutku ulaska Hrvatske u EU.

Mjera 101 namijenjena je ulaganju u poljoprivredna gospodarstva, koji vodi Agencija za plaćanja, a koji ima oko 200.000 gospodarstava. Najniža vrijednost ulaganja po projektu je 100.000 kuna, a najviša 6,5 milijuna kuna. Iznimku čini sektor jaja gdje u određenim slučajevima ulaganje može iznositi i više od 14 milijuna kuna. Razina potpore iznosi do 75 posto ukupne vrijednosti ulaganja.

Kakvi su rezultati dosadašnjih natječaja, ima li dosta zainteresiranih?

- U Agenciji za plaćanja svakodnevno primamo desetke detaljnih upita potencijalnih korisnika i konzultanata o različitim mjerama IPARD-a, a osnovali smo i tim koji na redovitim sastancima odgovara na ta pitanja i rješava nedoumice s kojima se susreću naši korisnici. Što se tiče rezultata, dosad je završena obrada prijava zaprimljenih tijekom prva dva kruga natječaja za mjere 101 i 103. Od 50 zaprimljenih prijava s traženim iznosom potpore od 108,3 milijuna kuna, Agencija za plaćanja u poljoprivredi ugovorila je 28 projekata s iznosom potpore od 58,6 milijuna kuna.

Kažete da je od 50 prijava ugovoreno 28 projekata, a što je s ostalih 22? Na čemu najviše 'padaju' prijave?

- Neki od razloga 'padanja' prijava su nepotpuna dokumentacija prilikom prijave, zatim vlasnička povezanost ponuđača, ekonomska neodrživost projekta, neusklađenost s proizvodnim ograničenjima, prijava ulaganja koja nisu obuhvaćena programom IPARD te nepoštivanje minimalnih standarda. Od 22 odbijene prijave, njih 19 je iz prvog kruga natječaja. Tijekom drugog kruga natječaja, od 13 zaprimljenih, odbijeno je samo njih tri.

Hoće li program IPARD biti uspješniji od svog prethodnika SAPARD-a i o čemu ovisi taj uspjeh?

- Vjerujem da hoće. Ako usporedimo rezultat od 49 projekata SAPARD-a, ugovorenih u razdoblju od 2006. do 2009. i 28 projekata ugovorenih po provedbi samo dva natječaja IPARD-a tijekom 2010., čemu trebamo dodati i projekte koji se nalaze u fazi obrade, vrlo je izgledno da ćemo se u samo jednoj godini približiti rezultatima ostvarenim u SAPARD-u , no treba imati u vidu činjenicu da je i iznos raspoloživog novca u IPARD-u sedam puta veći od iznosa koji smo imali na raspolaganju u SAPARD-u od 2006. do 2009. To, naravno, znači da imamo i više toga za izgubiti.

Imate li saznanja kakva su iskustva susjednih zemalja u korištenju programa IPARD?

- Trenutačni korisnici programa IPARD su Hrvatska, Makedonija i Turska. Turska se još uvijek nalazi u fazi pripreme procedura i predstavnici njihove agencije su već u nekoliko navrata posjećivali našu Agenciju kako bi preuzeli iskustva u uspostavi sustava. Valja naglasiti da uspostava sustava predstavlja iznimno složen posao i naša je administracija, bila među najbržim u uspostavi sustava SAPARD, koji je koristilo 11 zemalja, a i sustav potreban za provedbu IPARD-a uspostavila je najbrže od sve tri zemlje korisnice.

Agencija za plaćanja iz Makedonije obradila je dosad jedan natječaj za dodjelu novca za tri mjere.

Kako informirate potencijalne korisnike. Kome se zainteresirani mogu obratiti?

- Agencija za plaćanja u poljoprivredi, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, provodi seminare i radionice diljem Hrvatske na kojima konzultantima i potencijalnim korisnicima prezentiramo pojedinačne mjere IPARD-a te postupak prijave na natječaj. Na prezentacijama upozoravamo i na najčešće pogreške kod prijava i primamo savjete struke o prijedlozima poboljšanja.