Iz BiH je u 2010. godini izvezeno više od 43.000 tona pšenice, a sada se proizvođači žale na nestašicu ove žitarice i dižu cijene brašna i hljeba. U udruženjima poljoprivrednika smatraju da je ovo apsurdna situacija. Od izvoza pšenice BiH je prošle godine inkasirala 16 miliona KM, a izvoz je bio gotovo četiri puta veći nego 2009. godine. Većina izvezenog žita otišla je u Tursku, gdje je prodato 40.000 tona. Domaći mlinovi nisu uopšte bili zainteresovani da otkupe domaću pšenicu. Ako bi mlinari uzeli našu pšenicu, morali bi dostaviti sve neophodne podatke radi obračunavanja premije, a to im očigledno nije u interesu. Ovako mogu prodavati uz papire koji njima odgovaraju i snižavati cijene. Mlinari nisu zainteresovani, jer dobijaju pšenicu iz robnih rezervi po cijenama znatno nižim od tržišnih uz odgođeno i beskamatno plaćanje.
Iz BiH je u 2010. godini izvezeno više od 43.000 tona pšenice, a sada se proizvođači žale na nestašicu ove žitarice i dižu cijene brašna i hljeba.
U udruženjima poljoprivrednika smatraju da je ovo apsurdna situacija. Od izvoza pšenice BiH je prošle godine inkasirala 16 miliona KM, a izvoz je bio gotovo četiri puta veći nego 2009. godine. Većina izvezenog žita otišla je u Tursku, gdje je prodato 40.000 tona.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, tvrdi da domaći mlinovi nisu uopšte bili zainteresovani da otkupe domaću pšenicu.
"Ako bi mlinari uzeli našu pšenicu, morali bi dostaviti sve neophodne podatke radi obračunavanja premije, a to im očigledno nije u interesu. Ovako mogu prodavati uz papire koji njima odgovaraju i snižavati cijene", tvrdi Usorac.
Dodaje da mlinari nisu zainteresovani, jer dobijaju pšenicu iz robnih rezervi po cijenama znatno nižim od tržišnih uz odgođeno i beskamatno plaćanje.
"Iako nije riječ o velikim količinama, ove intervencije su dovoljne da poremete odnose na tržištu, a što je naročito bio slučaj prije dvije godine", obrazlaže Usorac.
Zbog nedostatka pšenice i njene visoke cijene na svjetskom tržištu nova poskupljenja brašna i hljeba su već počela u Zenici, kada je "Inpek" podigao cijenu polubijelog hljeba sa jedne na 1,10 KM.
Sead Đipa, predsjednik Udruženja pekarskih obrtnika u FBiH, kazao je da će "Inpek" vrlo brzo slijediti i drugi i da će hljeb biti skuplji za 10 do 20 feninga, koliko su najavili i pekari iz RS.
Desnica Radivojević, ministar trgovine FBiH, najavio je da će Vladi FBiH ponovo predložiti da pšenica iz Direkcije robnih rezervi FBiH bude ponuđena kantonima, te da bude pojačan inspekcijski nadzor.
Iste zaključke Vlada je usvojila sredinom decembra i još se čeka na intervenciju pšenicom narodnim kuhinjama i kantonima.
Na pitanje da li će poduzeti mjere koje će zaista zaštititi građane od poskupljenja, odgovorio je da se u krajnjem slučaju može zamrznuti cijena narodnog hljeba, ali da se o tome još ne razmišlja, pišu Nezavisne novine.
"U federalnim rezervama ima oko 20.000 tona pšenice i to, zajedno sa pšenicom koju imaju kantoni, može biti dovoljno za dva mjeseca. Za dva mjeseca je žetva i cijene će pasti. Hrvatska i Srbija imaju velike zalihe koje moraju ponuditi", dodao je Radivojević.
Intervenciju na tržištu bila je najavila Vlada Kantona Sarajevo kada je odlučila pozajmiti "Klasu" 4.500 tona pšenice, zbog čega su negodovali drugi proizvođači hljeba, tražeći da i oni budu tu uključeni.
Premijer KS Fikret Musić je juče rekao da ne mogu udovoljiti zahtjevu "Klasa" za 20.000 tona pšenice, koliko im je potrebno za tromjesečnu proizvodnju, te da neće intervenisati prema drugim proizvođačima hljeba jer je pomoć jedino tražio "Klas".
Đipa je kazao da svakako odustaju od razgovora sa Vladom KS jer su iz "Klasa" saopštili da su ponuđene količine nedovoljne i da je pšenica nekvalitetna.
Kantonalni tržišni inspektori kaznili su u januaru 16 trgovaca, pekara i mlinova u pet kantona zbog nepoštivanja marži, odnosno dozvoljene zarade na brašnu, hljebu i šećeru.
Istovremeno, u Bosanskopodrinjskom i Tuzlanskom kantonu kažnjeno je 25 trgovina jer nisu obavijestile o porastu cijena.
Do prekoračenja marži nije došlo u Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Bosanskopodrinjskom kantonu.