Poljoprivreda - Hrvatska

Jakopović: Sve manje ljudi želi se baviti poljoprivredom

Iako bi po proizvodnji mogli biti samodostatni, još uvijek se dosta jabuke - uvozi. Nelojalna konkurencija, uvoz ali i nedostatak hladnjača - glavni su problemi naših voćara.

Jakopović: Situacija nije dobra

Situacija u svinjogojstvu ni dosad nije bila osobito dobra, sad je zbog afričke svinjske kuge još gora. Kako će to utjecati na cijene svinjetine i zapravo povećati potrebu za uvozom svinjetine?

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a da što se tiče same cijene, neće imati velikog utjecaja.

- Zato što smo mi dio zajedničkog hrvatskog tržišta, a kao što ste i sami u uvodu naveli, toliko smo mali u proizvodnje svinjetine, znači tu smo oko 40 posto, nešto možda neka brojka, malo više, toliko da i pad od jedan ili dva posto zapravo neće utjecati toliko na cijenu. Međutim, utjecat će na rast, ostanak ljudi u tim ruralnim prostorima, na volju, na želju, bavljenje time, jer jednostavno, bez obzira na to što je Vlada uložila znatna sredstva u oporavak od afričke svinjske kuge, još uvijek ima dosta ljudi, ili hajdemo reći to možda desetak posto, koji su ostali u određenim procijepima i nisu dobili sva sredstva iz raznoraznih tehničkih razloga, dodao je.

"Sve je manje ljudi koji se žele baviti poljoprivredom"

Kad pogledamo meso, voće, povrće, sve su to grane gdje nam proizvodnja zapravo pada iz godine u godinu. Čini se da je sve manje ljudi koji se žele baviti poljoprivredom.

Jakopović je naglasio kako je vrlo teško da će se taj trend promijeniti.

- U cijeloj Europskoj uniji, ne samo u Hrvatskoj, ostaju ili oni koji se stvarno bave poljoprivrednom kao biznisom, ili oni koji su entuzijasti. Tradicijski način, koji smo do sada poznali, bojim se da takvog načina više neće biti. Na žalost, bit ćemo primorani sve više hodati u trgovačke lance. Znači, uvijek je cilj da kupujemo domaće, od domaćih mesara, domaćeg trgovca, svojeg proizvođača, bilo gdje kojeg poznate, lokalnog OPG-ovca, poručio je.

"Moramo biti strahovito oprezni"

U Hrvatskoj imamo i vrlo tešku situaciju i po pitanju šećerne repe. Imali smo dugotrajnu sušu, vrlo ozbiljne prirodne nepogode. Država će tu nadoknaditi dio štete.

Jakopović je rekao kako se nada da neće biti dugotrajne posljedice.

- Prije nekoliko dana je ministar s Udrugom šećeraša, odnosno s ovim proizvođačima, našao zajednički jezik. Nadamo se da će se i povaditi sve ono što je ostalo loše u zemlji, jer to bi zapravo stvorilo veliki problem, ukiselilo bi tlo i tako dalje. Znači, to je dio cijene koje zapravo ide u minus i jednostavno to treba povaditi van, kako bi dalje ti proizvođači se nastavili baviti proizvodnjom šećerne repe, ali i kulture koje će doći nakon toga, da ne bi bile jednostavno loše. Vidimo da imamo problema, i s kukuruzom zbog aflatoksina, to se preljeva na mljekarstvo. U nekim selima, čak cijela sela, se ne pobiru mlijeko upravo zbog toga što je aflatoksin došao u mlijeko. Moramo tu biti strahovito oprezni kako ne bi to se dogodilo i sa šećernom repom, istaknuo je Jakopović.

"Moramo mijenjati kompletnu paradigmu poljoprivrede"

Važan aspekt svakako su klimatske promjene, kad govorimo o tome koliko se ljudi u budućnost planira baviti poljoprivredom, tu će trebati sve veća ulaganja, sve veća osiguranja od potencijalnih šteta.

Jakopović je naglasio kako prije svega moramo mijenjati kompletnu paradigmu poljoprivrede.

- Ono naše je pod vedrim nebom, pa kako Bog da, nažalost, ta vremena više ne funkcioniraju. Morat ćemo više razmišljati o navodnjavanju, međutim ništa se generalno ne pokreće. Vidimo ovaj dio sjeverozapadne Hrvatske, to su pojedine bušotine, pojedinačne, međutim istok Hrvatske, kada je riječ o velikim poljoprivrednim površinama, stotine i stotine hektara, to je nemoguće s malim bušotinama, to treba s velikim jednim rezom. Nije samo tu Ministarstvo poljoprivrede, morat će prionuti i drugi međuresorni sektori kako bi se pomoglo poljoprivredi. Vidimo da na prostoru Europske unije mora se posegnuti malo dublje u džep, ako ne želimo uvoziti iz trećih zemalja, dodao je Jakopović.

Sve manje domaće jabuke

Međimurje je prije nekoliko desetljeća predvodilo hrvatsku proizvodnju "kraljice voća." Posljednjih godina mnogi su voćnjake zapustili jer u "jabuci" kažu - nema računice.

- Godine 2000. bilo je 600 do 700 hektara plantažnih voćaka jabuke u Međimurju, sad imamo 365. Opada interes, ne znam što se događa, rekao je voćar iz Svetog Martina na Muri Mladen Dobranić.

I ne događa se samo u Međimurju - voćara je manje diljem Hrvatske. Jer - ulaganja su velika - od zaštitnih mreža protiv tuče pa do navodnjavanja i hladnjača.

Iako se kilogram jabuke prodaje i za dva eura, proizvođači tvrde - otkupna je cijena - niska.

- Cijena je od 45 do 60 centi najviša za kilogram jabuke, to je za nas proizvođače cijena iz hladnjače i s tom cijenom teško izlazimo na kraj. Neka dobit je, ali godina je sušna, preko 30 posto negdje i do 50 posto nam je jabuke otpalo, dodao je Dobranić.

Najviše jabuke uvozimo iz Poljske

Nelojalna konkurencija i uvoz također ruše cijenu jabuke. Najviše je uvozimo iz Poljske koja je i najveći europski proizvođač.

- Ona uvozna je lijepa, ali nije toliko zdrava kao naša, tako je i za svaku hranu. Mi se držimo kulture uzgoja, a drugima je važna estetika, da čim prije se proda, naglasio je voćar iz Jurovčaka Petar Vuković.

Samo investicijama u nove tehnologije i hladnjače možemo ostati konkurentni - zaključuje struka.

- Imamo mi već gospodarstva, koja imaju svoje vlastite hladnjače. Bilo bi jako teško još prije 20, 25 godina se rodila ta ideja da se kraljica voća skladišti, jabuka dugo zadržava nutritivna svojstva, a bez hladnjača teško da bi se proširila suvremena voćarska proizvodnja, poručio je Milorad Šubić, savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede.

Dodatni je izazov i sve nestabilnija klima te česte prirodne nepogode. Pa se na uzgoj jabuke u Hrvatskoj odlučuju samo najhrabriji.