Maslinarstvo u Srpskoj i FBiH posljednjih godina doživljava pravi procvat, a uzgoj ove mediteranske kulture postao je trend i posao od kojeg se, kažu hercegovački proizvođači, može pristojno živjeti, zbog čega polja pod zasadima konstantno šire.
Berba maslina trebalo bi da počne idućih dana, nakon što uljare počnu sa radom, a ovogodišnji plodovi bi, uprkos suši, prema riječima proizvođača trebalo da budu izuzetno kvalitetni.
Izvršni menadžer podruma “Vukoje” u Trebinju Mladen Fuštar istakao je za “Glas Srpske” da je ovo bila jedna od najboljih godina za proizvodnju maslina.
- Ove godine ćemo, pored izuzetno dobrog kvaliteta, imati i veće količine maslina koje su zasađene prije 14 godina i one sada dostižu svoju punu rodnost. Stabla su dovoljno zrela i velika da daju veći prinos nego ranije - kazao je Fuštar.
Dodao je da će ove godine na ovdašnjem tržištu biti dostupno više domaćeg maslinovog ulja, na čije formiranje cijene dosta utiče ručna berba koja iziskuje mnogo više vremena i novca.
- Trenutno je u našem maslinjaku zasađeno nešto malo više od 1.000 stabala. U narednom periodu idemo sa pripremom terena i ubacivanjem u maslinjak nekih novih sorti - rekao je Fuštar, naglašavajući da se u ugostiteljskim objektima širom Srpske od ove godine može naći maslinovo ulje iz njihovog podruma.
Prema njegovim riječima, u Trebinju je prije 15 godina bilo veoma malo stabala maslina, jer je malo ko na ovom području koristio maslinovo ulje. Međutim, povećanjem konzumacije maslinovog ulja u Srpskoj počinje i sadnja stabala maslina u Trebinju, koje ima idealne klimatske uslove.
- Interesovanje za proizvodnjom maslina je sve veće. U narednom periodu, ne samo Trebinje, nego cijela Hercegovina trebalo bi da bude pod maslinama jer je to kultura koja u odnosu na vinovu lozu ne zahtijeva puno rada i brige - istakao je Fuštar, dodajući da bočica maslinovog ulja od 0,33 litra iz njihove proizvodnje sada košta 25 maraka.
Berba maslina kroz desetak dana počeće i u maslinjaku manastira Tvrdoš, u kojem je zasađeno 1.700 stabala.
- Za sada sav rod koristimo isključivo za potrebe manastira, a u budućnosti planiramo da proširimo maslinjak da bismo imali dovoljno i za prodaju - kazao je jeromonah Porfirije i dodao da je ovaj manastir prije 18 godina počeo da podiže maslinjake.
Da su masline na jugu zemlje dosta dobro rodile tvrdi i predsjednik Udruženja “Hercegovački plodovi Mediterana” Stolac Zoran Raič. Prema njegovim riječima, suša je usporila rast i razvoj maslina, zbog čega će berba ove godine malo kasnije početi nego što je ranije.
- Masline ove godine nisu završile poput ostalog voća i povrća, odnosno nisu uranile zbog suše. One su za to vrijeme stajale i stagnirale, nisu se razvijale - kazao je Raič.
On je istakao da se stanovnici Hercegovine masovno raspituju o uzgoju maslina, za koje, tvrdi, da je posao budućnosti.
Radnici
Prema riječima Zorana Raiča, za proizvodnju maslina potrebno je mnogo ruku, pogotovo kada dođe vrijeme za berbu.
- Problem jeste to što kod nas ima sve manje ljudi koji bi radili u maslinjacima. Mnogi domaći maslinari će, upravo iz tog razloga, morati posegnuti za investicijama u novu tehnologiju i mehanizaciju, što će se sigurno odraziti i na cijenu maslina, a samim tim i ulja, kao i drugih proizvoda - kazao je Raič.