Kamo ide hrvatsko vinarstvo?

Bez autora
Dec 25 2012

"Kamo ide hrvatsko vinarstvo?", pitanje je na koje daje odgovor jedan od protagonista renesanse privatnog vinarstva u Hrvatskoj, Davor Zdjelarević iz Brodskog Stupnika. Za čudnovate povijesne mijene koje su uvjetovale razvoj ove značajne privredne grane danas više nitko i ne mari jer u Hrvatskoj se danas bez pretjerivanja proizvode i piju jedna od najboljih vina na svijetu, a glavni svjetski vinski recenzenti pomalo sa čuđenjem, ali sa dužnim poštovanjem i respektom pričaju hvalospjeve o hrvatskim vinima. Budimo iskreni, nije to bilo tako davno kada su se na našim prostorima proizvodila i pila vina o kojima je malo tko pričao, da bismo danas konačno postali svjesni prave vrijednosti te ugledne privredne grane koja u svijetu poprima neslućene razmjere. Kolijevku modernog vinarstva iz Europe širom svijeta raznijeli su mnogi iseljeenici među kojima su i Hrvati značajno doprinijeli razvoju američkog, australskog i novozelandskog vinarstva.

Kamo ide hrvatsko vinarstvo?"Kamo ide hrvatsko vinarstvo?", pitanje je na koje daje odgovor jedan od protagonista renesanse privatnog vinarstva u Hrvatskoj, Davor Zdjelarević iz Brodskog Stupnika.

Evo što kaže:

Za čudnovate povijesne mijene koje su uvjetovale razvoj  ove značajne privredne grane danas više nitko i ne mari jer u Hrvatskoj se danas bez pretjerivanja proizvode i piju jedna od najboljih vina na svijetu, a glavni svjetski vinski recenzenti  pomalo sa čuđenjem, ali sa dužnim poštovanjem i respektom pričaju hvalospjeve o hrvatskim vinima.

Budimo iskreni, nije to bilo tako davno kada su se na našim prostorima proizvodila i pila vina o kojima je malo tko pričao, da bismo danas konačno postali svjesni prave vrijednosti te ugledne privredne grane koja u svijetu poprima neslućene razmjere. Kolijevku modernog vinarstva iz Europe širom svijeta raznijeli su mnogi iseljeenici među kojima su i Hrvati značajno doprinijeli razvoju američkog, australskog i novozelandskog vinarstva.

Pogledamo li u blisku prošlost razvoja vinarstva, ne  tako davne 1985 Davor Zdjelarević  bio je pionir i slobodno možemo reći prvi brend privatnog vinarstva u Hrvatskoj. Neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, g Zdjelarevića koji u sastavu svoje vinarije od 2003. posjeduje i jedan od rijetkih i jedinstvenih hrvatskih vinskih hotela osmišljen po uzoru na najljepša Toskanska imanja, pitali smo što danas radi i kako vidi hrvatsko vinarstvo u nadolazećim vremenima.

Prije svega ipak ne bih zaboravio spomenuti i ostale moje kolege Enjingija, Matanovića, Plančića, Plenkovića, Skaramuću, Katunara i Lebara koji su još prije hrvatskog osamostaljenja zajedno sa mnom bili pokretači procesa koji je poslije Domovinskog rata donio pravu revitalizaciju hrvatskog vinogradarstva i vinarstva.

Danas svega 27 godina nakon pojave našega brenda u Hrvatskoj postoji preko tisuću registriranih privatnih proizvođača vina koji doprinose razvoju naše izuzetno bogate vinske scene, koju ne mogu više ne zamijetiti niti najveći vinski magovi današnjice. Naša vinarija poslovno je spremna za sve nadolazeće izazove. U proteklom razdoblju od desetak godina mi smo razvijali naše unutarnje potencijale koristeći  podršku iz programa potpore Republike Hrvatske za podizanje novih nasada i gradnju našega hotela. Restrukturirali smo našu tvrtku i kroz dokapitalizaciju i partnerstvo sa stranim ulagačima te se pripremili za novi uzlet i prilagodbu konkurentnosti svjetskim tržištima.

Upravo krećemo u dogradnju novog vrlo modernog podruma koji će našu produkciju sa trenutnog kapaciteta  od 300.000 litara dići na 600.000 litara ili cca 900.000 boca godišnje produkcije. Diverzificirali smo strukturu naših proizvoda u tri podbrenda i cjenovne kategorije koje su prilagođene različitom segmentu tržišta, te time optimizirali naše potencijale, a na pomolu su i novi segmenti proizvodnje pjenušaca s kojom od sljedeće godine startamo u našem novom podrumu. Dodatne sadržaje u turističkoj ponudi našega imanja također smo uključili u naše nove projekte, a želja nam je ostati i biti najbolji objekt toga tipa u Slavoniji.

Po našim očekivanjima, usprkos sveopćoj krizi u okruženju, svjetska vinska scena u narednom razdoblju doživjeti će novi zamah jer su vinsku kulturu prihvatile i njoj se otvaraju najmnogoljudnija svjetska tržišta poput Kine, Indije i zapravo cijela Azije, a tu leže neslućeni potencijali. Sugeriram stoga svim vinarima da usprkos krizi izdrže i iskoriste nadolazeće mogućnosti potpora koja nam pružaju europski razvojni fondovi. To je zadnji vlak za naše osnaživanje koji se neće vratiti za one koji ga propuste, a Hrvatska će ugledom svojih kvalitetnih vina zasigurno i u nadolazećem razdoblju biti u središtu pozornosti  svjetskih vinskih znalaca.

Vinarija:

Osnovana je 1985. godine, među prvim obiteljskim vinarijama u Hrvatskoj. Smještena je na obroncima Dilj gore (na otoku starog Panonskog mora), danas je među najljepšim vinarijama u Hrvatskoj. Svojom ukupnom ponudom i sadržajima jedinstvena je u regiji, jer pruža mogućnost cjelogodišnjeg prihvata pojedinačnih gostiju i grupa sa vođenim razgledom vinograda i vinarije, te vođenih degustacija i predavanja na temu povijesti i današnje moderne kulture vina.

Hotel:

Izgrađen je 2003. godine kao proširenje istoimene obiteljske vinarije. Izgrađen i uređen u duhu tradicijske slavonske arhitekture, Hotel Zdjelarević pruža ugodan boravak u 15 smještajnih jedinica,sa mogućnošću smještaja do 33 osobe, restoranom i terasom za 150 osoba, kavanom i VIP dvoranom za 30 osoba, te konferencijskom dvoranom za 25 osoba. Na usluzi gostima su uređene biciklističke i pješačke staze, mogućnost razgledavanja vinograda i vinskog podruma uz vođene degustacije vina.

Restoran:

Već je petu godinu zaredom nominiran među TOP 100 restorana u Hrvatskoj. Prostor restorana, kao dio jedinstvene cjeline naše vinarije sa jedinstvenom ljetnom terasom u srcu vinograda čini posebnost ugođaja, cijeloga hotela, a osobitost naše gastro ponude čine brojne gastro kreacije mladih kuhara inspirirana autohtonim slavonskim namirnicama, kreativno sljubljivana sa brojnim vinima iz naše proizvodnje. Jedna od naših posebitosti je, između ostalog, i legirana juha od graševine.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik