Sa mnogo neizvjesnosti poljoprivrednici u BiH počeli su pripreme za ovogodišnju proljetnu sjetvu. Vrijeme je za pripremu zemljišta, nabavku sjemena i đubriva, a novca u budžetima ionako prezaduženih seoskih gazdinstava - nema. Seljak teško dolazi do novca, a sjeme, đubrivo i gorivo su skupi. Zemlje u okruženju imaju stopu PDV-a od osam posto na poljoprivredni repromaterijal, dok kod nas ona iznosi 17 posto. Zarada po hektaru zasijane pšenice je 30 KM, što se samo po sebi ne isplati, a problem je i što nema garancije da ćete je prodati. Ako je godina povoljna, ako nema grada ni poplave i ako neki od uvozničkih lobija ne zasiti tržište, od povrća se može nešto zaraditi, ali tu treba najmanje 5.000 KM ulaganja po hektaru. Tek pet do deset posto seljaka može zaraditi od poljoprivrede, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.
Sa mnogo neizvjesnosti poljoprivrednici u BiH počeli su pripreme za ovogodišnju proljetnu sjetvu.
Vrijeme je za pripremu zemljišta, nabavku sjemena i đubriva, a novca u budžetima ionako prezaduženih seoskih gazdinstava - nema.
Nema garancija
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, kaže da seljak teško dolazi do novca, a da su sjeme, đubrivo i gorivo skupi. Podsjeća da zemlje u okruženju imaju stopu PDV-a od osam posto na poljoprivredni repromaterijal, dok kod nas ona iznosi 17 posto.
Mićo Živić, poljoprivrednik iz semberskog sela Crnjelovo i odbornik u Skupštini općine Bijeljina, kaže da je zarada po hektaru zasijane pšenice 30 KM, što se samo po sebi ne isplati, a da je problem i što nema garancije da ćete je prodati.
- Ako je godina povoljna, ako nema grada ni poplave i ako neki od uvozničkih lobija ne zasiti tržište, od povrća se može nešto zaraditi, ali tu treba najmanje 5.000 KM ulaganja po hektaru - kaže Živić i dodaje da tek pet do deset posto seljaka može zaraditi od poljoprivrede, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.
Kako nam je kazao Josip Ćota, pomoćnik direktora Zavoda za poljoprivredu FBiH, u Federaciji se obrađuje 200.000 hektara zemljišta, iako su kapaciteti dvostruko veći.
Organiziran plasman
Razloga za to je nekoliko: jedan dio zemljišta pokriven je minama, dok su znatne površine napuštene zbog raseljavanja stanovništva. No, glavni razlog je nesigurnost prilikom otkupa proizvoda.
- Prije rata to je bilo lako. Postojale su zadruge koje su otkupljivale sav prinos. Sada proizvođači moraju prvo naći kupca, pa tek onda saditi, kako ne bi bili na gubitku. Da bi se osigurala veća proizvodnja, mora se prvo omogućiti organiziran plasman, odnosno otkup proizvoda - kazao nam je Ćota.
Čota kaže da su veliki problem cijene sjemena. Ističe da, ako je sjeme nekvalitetno, prinos može biti manji i do 50 posto. Naveo je podatak da je sjeme krompira ove godine za deset posto skuplje nego lani.
Predsjednik Privredne komore Federacije Jago Lasić kazao nam je da poljoprivrednicima treba jeftiniji sjemenski i sadni materijal, kao i gorivo.