Poljoprivreda - Srbija

Organska hrana - šansa za budućnost

U Vojvodini je mnogo malih poljoprivrednih poseda koji bi mogli da ostvare veliki profit na evropskom tržištu prelaskom sa konvencionalne na organsku proizvodnju.

Na skupu o organskoj proizvodnji "Mogućnost izvoza organskih kultura u Nemačku", koju je na Novosadskom sajmu organizovao VIP fond, predsednica Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju "Serbia organica" Nada Mišković rekla je da u Srbiji prednjače gazdinstva koja imaju do tri hektara zemljišta, koja mogu ostvariti ogroman profit prelaskom na organsku proizvodnju. To je put kojimse može ići. Potrebno je samo da se proizvođači udruže, kako bi zajedno izašli u susret ogromnoj tražnji za organskim proizvodima na svetskom tržištu, naglasila je ona.

Orgomne šanse postoje u organskoj soji, durok pšenici, kukuruzu šećercu i paprici, a cilj VIP fonda je da pomogne proizvođačima da plasiraju robu na druga tržišta i imaju bolju egzistenciju. Ministarstvo poljoprivrede ima stimulacije po hektaru setvene jedinice, a najavljeni su i podsticaji za navodnjavanje i obnovu mehanizacije, što će pospešiti organsku proizvodnju, ocenio je direktor tog fonda Branislav Bugarski i dodao da sve što se proizvede može i da se proda.

Poljoprivrednici u Vojvodini rade po tehnologijama nemačkog partnera, koji vrši i nadzor proizvodnje i izvoz robe na nemačko tržište, gde su cene organskih proizvoda i do 30 posto veće u odnosu na konvecionalnu proizvodnju, dodao je Bugarski.

Trenutno je u Srbiji zastupljena proizvodnja organske paprike koja se u prahu prodaje na tržištu Nemačke, na kojem je godišnji promet organskih proizvoda u stalnom porastu i 2010. je iznosio oko šest milijardi evra, rekao je direktor nemačke asocijacije poljoprivrednih proizvođača Ekolend Rudolf Buler.

Prema njegovim rečima, za kilogram paprike najboljeg kvaliteta farmeri mogu dobiti i do 10 evra, a zarada po hektaru može dostići i 10.000 evra, a organska aleva paprika iz Srbije trenutno je najkvalitetnija na evropskom tržištu.

Na skupu je iznet i podatak da u Vojvodini ima 2,4 miliona hektara obradivih površina i da je u vlasništvu fizičkih lica oko dva miliona, zbog čega su poljoprivredna gazdinstva usitnjena i sve manje konkurentna u konvecionalnoj proizvodnji.