Poljoprivreda - Srbija

Osigurava se samo tri posto registrovanih gazdinstava

Iako u Srbiji dva miliona ljudi živi od poljoprivrede i ima 450.000 registrovanih gazdinstava, veoma je malo onih koji useve, plodove ili životinje osiguravaju. Zvaničnih podataka nema, ali se procenjuje da to čini tri procenta onih koji su registrovani i da je osigurano samo osam odsto obradivog zemljišta.

Kako bi podstakla osiguranje u poljoprivredi, država proizvođačima vraća 40 odsto novca uloženog u osiguranje.

Iako se na osiguranje uglavnom odlučuju veliki proizvođači, polise kupuju i oni koji rade manje površine. Za to izdvajaju oko 2.500 dinara po hektaru.

Stručnjaci za RTS objašnjavaju da su habanje mašina prilikom vršenja ili nepokupljena letina na njivi veći gubitak od troška osiguranja, pogotovo što i država subvencioniše deo. Sa tim proizvođače svakodnevno upoznaju poljoprivredni savetodavci.

Predrag Marjanski iz Poljoprivredne stručne službe u Zrenjaninu kaže da ratari saslušaju, sami kažu da nije skupo, međutim, na kraju ne odu do osiguravajućeg društva da osiguraju useve.

Za razliku od poljoprivrednika u razvijenim zemljama, proizvođači u Srbiji se i dalje radije oslanjaju na gledanje u nebo, nego na polisu osiguranja. Da bi se to promenilo potrebno je, pre svega, informisati proizvođače o prednostima osiguranja.

Postoji i predlog da se izmeni zakon, pa da se umesto dobrovoljnog uvede obavezno osiguranje u poljoprivredi.

Trenutno u Srbiji se od poplave osigurava poljoprivredni proizvođač pored reke, od grada se osigurava onaj ko se nalazi u području koje je često pod gradom. To značajno podiže premije, kaže za RTS Vladan Manić iz Udruženja osiguravača Srbije.

I dok se u Srbiji osigurava samo tri odsto registrovanih gazdinstava, u Francuskoj to čini 77, a u Austriji čak 90 odsto njih. Stručnjaci upozoravaju da je važno da poljoprivrednici kupe polise, jer je nerealno očekivati da se štete isplaćuju iz budžeta, pogotovo ako se zna da je rupa u njemu sve veća.