Poljoprivreda - Slovenija

Kako su za STA rekli na Institutu za hmeljarstvo i pivovarstvo Slovenije, ovogodišnju berbu uvelike su diktirali vremenski uvjeti; utjecale su i prošlogodišnje vremenske prilike.

Prema institutu sa sjedištem u Žalcu, isprva je vrlo toplo proljeće ubrzalo rani razvoj biljaka, no onda je iznenadni dolazak vrlo hladnog vremena s temperaturama oko nula Celzijevih stupnjeva ili nižim uzrokovao smrzavanje prvih izdanaka na izloženim područjima.

Rast hmelja je dakle stao; na nekim mjestima biljke su prestale rasti i razvijati se na mjesec dana, posebno na teškim tlima, koja su u proljeće hladnija od pjeskovitijih tla. Utjecale su i prošlogodišnje vremenske prilike. „Naši strahovi nakon poplava u kolovozu prošle godine pokazali su se opravdanima, jer je sadnica hmelja na lani poplavljenim hmeljnicima na teškom tlu ove godine lošije rasla, ostala je slaba, tanjih mladica. Zbog vrlo kišne godine i dva do tri tjedna stagnacije vode zbog poplava očito je došlo do odumiranja korijenskog sustava", kažu u Institutu.

Na težim, slabo dreniranim tlima, gdje je voda stagnirala zbog obilja padalina, dolazilo je do nedostatka kisika, što se odrazilo na slabiji rast i razvoj hmelja. U kolovozu se zbog kiše srušila čak četiri hektara žičare.

Probleme su uzrokovale i druge vremenske prilike. I ove je godine, primjerice, dosta hmeljnika stradalo od tuče. Osobito je jak bio krajem svibnja na području Šmartnog kod Slovenj Gradca i početkom lipnja u Spodnjoj Savinjskoj dolini na području Poljča.

Visoke temperature u kolovozu i početkom rujna utjecale su na to da se češeri kasnih sorti hmelja, poput Celeie, nisu do kraja razvili, već su ostali svijetli, što također utječe na konačnu proizvedenu količinu hmelja.

U Sloveniji ove godine uzgaja 121 komercijalni uzgajivač hmelja na 1644 hektara, što je 31 hektar manje nego lani. I dalje je najviše hmelja sorte aurora čiji je udio u hmeljištu 42%. Slijede sorte celeia s oko 30 posto, bobek s oko 10 posto i Savinjski golding s oko osam posto.