Poljoprivreda - Hrvatska

Reprogram HBOR-ovih kredita seljacima, ali nema oprosta dugova

Brojnim poljoprivrednicima koji imaju probleme s vraćanjem HBOR-ovih kredita država nudi mogućnost reprograma kredita i savjetodavnu pomoć, no neće im otpisati dugove.

Rezultat je to dogovora potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petra Čobankovića s predstavnicima HBOR-a i Hrvatske poljoprivredne komore. Uz to, dogovoreno je da će se ispitati svaki slučaj te omogućiti seljacima u teškoćama da reprogramiraju kredite i produlje rok otplate s 12 na 15 godina. Uz to, razmišlja se i o povećanju počeka na vraćanje kredita, ali oprosta neće biti. Naime, HBOR je između 2005. i 2010. godine poljoprivrednicima osigurao 492 povoljna kredita uz četiri posto kamate na rok otplate od 12 godina. No, četvrtina seljaka je u blokadi zbog dugova. Od toga je za govedarstvo realiziran 231 kredit ukupne vrijednosti 481 milijun kuna, za dugogodišnje nasade 215 kredita u iznosu 175 milijuna kuna, a za svinjogojstvo 46 kredita u vrijednosti 196 milijuna kuna.

No, od 492 korisnika, s njih 6 HBOR raskida ugovore i bit će predmet ovrhe, dok je zbog neplaćanja HBOR blokirao račune 110 korisnika. Od tih 110 problematičnih, 65 su u govedarstvu, 39 u dugogodišnjim nasadima, a 6 u svinjogojstvu. Njima se nudi reprogram kredita na 15 godina te stručni savjeti i edukacija.

»Neće biti otpisa kredita, nego svaki korisnik mora servisirati svoje obveze budući da im je država već osigurala do 50 posto povrata investicijske potpore, pa ne može na sebe preuzeti i drugi dio tereta«, ističe Čobanković.

Osim toga, to ne bi bilo pošteno ni prema većini korisnika, njih tristotinjak, koji uredno servisiraju svoje obveze.

Ministarstvo će s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i poljoprivredno-savjetodavnom službom Hrvatske poljoprivredne komore analizirati stanje kod svih korisnika kredita te pojedinačno utvrditi njihove probleme. Nakon što 'snimi' situaciju na terenu, krajem idućeg tjedna održat će novi sastanak i odlučiti o potrebnoj pomoći, najavio je Čobanković. »Svjesni smo problema u poljoprivrednoj proizvodnji, pogotovo zbog izuzetno loše 2009. godine kada su jako pale otkupne cijene, posebice mlijeka«, rekao je Čobanković.

»Sada se situacija ipak značajno popravila, tako da u ovoj godini očekujemo konsolidaciju mliječnog sektora, pa otkupna cijena mlijeka ne bi smjela biti niža od 3,5 kuna po litri, a to je više nego bilo gdje u okruženju ili u zemljama EU-a. Ipak, najteže stanje je u svinjogojstvu, jer tržište ne može prihvatiti povećanje cijena svinjetine, a cijene stočne hrane rastu, te u vinogradarstvu, jer se posljedice svjetske krize najviše odražavaju na taj sektor«, ocijenio je Čobanković.

No, ističe da je sada najvažnije pomoći poljoprivrednicima s problemima, ali i napominje da je bilo i onih koji su trošili HBOR-ove kredite nenamjenski za kupnju poljoprivredne mehanizacije, ali i osobnih automobila. HBOR-ovi krediti koji su, ovisno o programu, imali poček otplate i do pet godina, povoljnu kamatu od četiri posto i povrat kapitalnih ulaganja do 50 posto ili do 3,5 milijuna kuna mnogo su povoljniji od komercijalnih kredita koje seljaci teško mogu dobiti, a još teže uredno vraćati. Tako sada gotovo 90 posto stočnih farmi, od njih 200, zbog problema s otkupom mlijeka i mesa ne može uredno vraćati HBOR-ove kredite i nalaze se pred gašenjem. Najteže se otplaćuju krediti u mliječnom sektoru, gdje je 65 blokiranih, jer ima korisnika kredita čija mjesečna rata iznosi i do 70.000 kuna.