Ribizla neopravdano zapostavljena

Bez autora
Dec 09 2010

Sa godišnjom proizvodnjom ribizle od stotinak tona, Srbija ne može da zadovolji ni vlastite potrebe, iako postoje svi uslovi da naša zemlja bude jedan od većih proizvođača tog jagodičastog voća. Srbija je sedamdesetih godina prošlog veka proizvodila 20.000 tona ovog voća, pretežno u starim zasadima crvene ribizle u zapadnoj Srbiji. Ribizla je neopravdano zapostavljena vrsta jagodičastog voća. Najveći krivac za veliko smanjenje proizvodnje ploda ribizle je naglo širenje zasada malina, zbog čega je samo u uzičkom regionu iskrčeno oko 50 hektara voćnjaka zasađenih ribizlom. U našoj zemlji postoje odlični uslovi za gajenje crvene i crne ribizle, sa visokim prinosima i niskim troškovima proizvodnje, a na svetskom tržištu crna ribizla ima izvanrednu prođu, sa stimulativnim cenama, posebno u svežem stanju tog voća. Kompanija "Sirogojno" u svojoj sušari voća godišnje preradi oko 300 tona ribizle, uglavnom iz izvoza.

Ribizla neopravdano zapostavljenaSa godišnjom proizvodnjom ribizle od stotinak tona, Srbija ne može da zadovolji ni vlastite potrebe, iako postoje svi uslovi da naša zemlja bude jedan od većih proizvođača tog jagodičastog voća, tvrdi Petar Joković, savetnik za voćarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj službi "Užice".

"Srbija je sedamdesetih godina prošlog veka proizvodila 20.000 tona ovog voća, pretežno u starim zasadima crvene ribizle u zapadnoj Srbiji", rekao je Joković polaznicima zimskog seminara za voćare užičkog kraja, ističući da je ribizla neopravdano zapostavljena vrsta jagodičastog voća.

Najveći krivac za veliko smanjenje proizvodnje ploda ribizle, po mišljenju ovog eminentng voćarskog stručnjaka, je naglo širenje zasada malina, zbog čega je samo u uzičkom regionu iskrčeno oko 50 hektara voćnjaka zasađenih ribizlom.

"U našoj zemlji postoje odlični uslovi za gajenje crvene i crne ribizle, sa visokim prinosima i niskim troškovima proizvodnje, a na svetskom tržištu crna ribizla ima izvanrednu prođu, sa stimulativnim cenama, posebno u svežem stanju tog voća", ističe Joković.

Da Srbija sa sadašnjom proizvodnjom od stotinak tona ribizle ne može da zadovolji ni vlastite potrebe, tako da uvozi znatne količine tog voća u smrznutom stanju, ili u vidu koncentrata, Joković je potkrepio i podatkom da kompanija "Sirogojno" u svojoj sušari voća godišnje preradi oko 300 tona ribizle, uglavnom iz izvoza.

"Proizvodnja ribizle nije ni skupa ni komplikovana. Početno ulaganje za zasad crne ribizle je oko 5.000 evra i dvostruko je jeftiniji od novoga zasada maline", kaže Joković, konstatujući da je i učešće "živog" rada znatno manje nego u malinjaku, ne samo u rezidbi, već i u berbi ribizle koja se bere jedanput godišnje, za razliku od maline, gde se taj posao obavlja i u petnaestak tura.

U svetu se godišnje proizvede oko 700.000 tona ovog voća, a najveći proizvođači crne ribizle su Rusija, Poljska i Nemačka, dok su Nemačka, Poljska, Holandija, Belgija i Mađarska lideri u proizvodnji crvene ribizle.

"Razloge za ovako visoku svetsku proizvodnju, koja je u stalnoj ekspanziji, treba tražiti u prirodno biološkim osobinama ribizle, od kojih su vrlo značajni - rano stupanje na rod, već u drugoj godini, zatim obimna rodnost, lako razmnožavanje i jednostavno gajenje, kao i adaptivnost na različite agro-ekološke uslove, visok kvalitet i hranljiva vrednost tog voća", objasnio je užičkim voćarima Joković.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik