Poljoprivreda - Hrvatska

Robne zalihe: Stabilne količine ključnih proizvoda, plus u poslovanju

Količine ključnih proizvoda na zalihama su manje-više iste unatrag nekoliko godina, pokazao je popis zaliha obavljen na 310 lokacija, od 27. studenoga do 31. prosinca 2023.

Pokazalo se da je potkraj prosinca 2023. u skladištima bilo gotovo 57.800 tona pšenice, 26.500 tona kukuruza, 4900 tona ječma, 83 tone riže. Godinu prije, pšenice se skladištilo 58.244 tone, dakle 480 tona više, kukuruza i ječma gotovo isto, riže 39 tona, dakle 44 tone manje.

Junećeg i svinjskog mesa čuvalo se koliko i godinu prije

Junećeg i svinjskog mesa na zalihama je bilo koliko i godinu prije, 1.014 tona odnosno 805 tona, mesnih (227 tona), ribljih (124 tone) i pilećih (232 tone) konzervi ukupno 583 tone ili tonu više u odnosnu na 2022. Trajnog mlijeka čuvalo se 250.000 litara, što je 5.000 litara više u odnosu na godinu prije, količina mlijeka u prahu od 12 tona na zalihi nije se mijenjala, baš kao ni količina ulja od oko četiri milijuna litara. Šećera je potkraj prosinca 2023. u zalihama bilo 5730 tona, godinu prije 58 tona više. U zalihama je bilo i 47 tona raznih marmelada, što je 16 tona više u odnosu na kraj 2022. godine.

Oko 9,7 milijuna litara eurodizela i 5,5 milijuna litara eurosupera 95 konstanta je u robnim zalihama, tako je bilo prošle, pretprošle, ali i 2021. godine.

Stotine kontejnera i mobilnih kućica i dalje na terenu

Izvješće pokazuje kako je glavnina kontejnera i mobilnih kućica u vlasništvu Ravnateljstva za robne zalihe i dalje na terenu. Od ukupno 1122 kontejnera i 263 mobilne kućice, samo ih se 167 nalazilo u zalihama, ostali su bili na korištenju, najviše u županijama koje su 2020. pogodili potresi: Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, gdje su se nalazila 742 kontejnera i 226 mobilnih kućica.

U zalihama se čuvalo i gotovo 16.500 metara tzv. box-barijera za obranu od poplava, po 50 strojeva za punjenje i šivanje vreća za pijesak, više od pola milijuna vreća za izradu nasipa za obranu od poplava, što je, ipak, bitno manje u odnosu na 2022. godinu kada je takvih vreća bilo 913.000 komada.

Posljednjeg dana 2023. hrvatske robne zalihe vrijedile su gotovo 84 milijuna eura, što je 2,3 posto manje nego u 2022., a razlog su isporuke robe Hrvatskom Caritasu i Hrvatskom Crvenom križu preko kojega se, primjerice, distribuirala pomoć raseljenim Ukrajincima.

Za popunu zaliha u 2023. kupljeno je roba vrijednih oko 3,9 milijuna eura, među inim konzerve, medicinski kompleti prve pomoći, isušivači prostora, uljni grijači, pumpe velikog protoka. Obnovljene su strateške zalihe pšenice, kukuruza i ječma (47.960.841 kilograma pšenice, 15.000.000 kilograma kukuruza i 4.900.093 kilograma ječma).

Turskoj i Siriji, koje su u veljači 2023. pogodili razorni potresi, iz zaliha je upućena humanitarna pomoć vrijedna 525.000 eura, odnosno 105. 000 eura, a radilo se o različitim prehrambenim proizvodima, ali i medicinskim kompletima prve pomoći, grijalicama, 20 kontejnera.

Na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, za suzbijanje afričke svinjske kuge, nabavljene su robe vrijedne 445.000 eura.

U 2024. godinu Ravnateljstvo ušlo s viškom od pet milijuna eura

Ravnateljstvo za robne zalihe, koje se brine o nabavi, skladištenju i obnavljanju zaliha prošlu je godinu zaključilo s viškom prihoda od 632.000 eura, a kad se tomu pribroji i višak prenesen iz ranijih godina, u ovu je godinu ušlo s 'plusom' od pet milijuna eura.

Višak prihoda rezultat je činjenice da su prihodi Ravnateljstva u 2023. bili 43,9 milijuna eura, a rashodi 43,3 milijuna, što je poprilično manje u odnosu na 2022. kada su prihodi iznosili 55,8 milijuna, a rashodi 58,5 milijuna eura.

Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda (potresa ili poplava) te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.