Ruralno bankarstvo nema tržište

Bez autora
Aug 13 2010

Banke u Republici Srpskoj slabo su zainteresovane za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje zbog velikog rizika i nepostojanja većih privrednih gazdinstava koja bi bila njihovi klijenti. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede, lova i ribolova u prvom kvartalu ove godine iznosili su 117.899.000 maraka. U istom periodu prošle godine ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede iznosili su 94.636.000 maraka, što znači da je ove godine zabilježen rast ovih kredita. RS nema velikih gazdinstava, kao ni pravu tržišnu proizvodnju. Malo je poljoprivrednika koji bi mogli da se upuste u neku veću tržišnu proizvodnju i sigurno je da to utiče da nivo kredita plasiranih u poljoprivredu. Bez obzira na to što potražnja za hranom na svjetskom tržištu konstantno raste, ulaganja u poljoprivredu u padu. Tržište trenutno vapi za jačim razvojem poljoprivrede, koji neko treba i da finansira. Ruralno bankarstvo sa sobom nosi specifične rizike, zbog čega je na području Republike Srpske marginalizovano...

Ruralno bankarstvo nema tržišteBanke u Republici Srpskoj slabo su zainteresovane za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje zbog velikog rizika i nepostojanja većih privrednih gazdinstava koja bi bila njihovi klijenti, smatraju ekonomisti.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede, lova i ribolova u prvom kvartalu ove godine iznosili su 117.899.000 maraka.

- U istom periodu prošle godine ukupni plasmani za finansiranje poljoprivrede iznosili su 94.636.000 maraka, što znači da je ove godine zabilježen rast ovih kredita - kazali su u Agenciji za bankarstvo RS.

Direktor Ekonomskog instituta RS Duško Jakšić kaže da RS nema velikih gazdinstava, kao ni pravu tržišnu proizvodnju.

- Malo je naših poljoprivrednika koji bi mogli da se upuste u neku veću tržišnu proizvodnju i sigurno je da to utiče da nivo kredita plasiranih u poljoprivredu - istakao je Jakšić.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da su, bez obzira na to što potražnja za hranom na svjetskom tržištu konstantno raste, ulaganja u poljoprivredu u padu.

- Tržište trenutno vapi za jačim razvojem poljoprivrede, koji neko treba i da finansira. Ruralno bankarstvo sa sobom nosi specifične rizike, zbog čega je na području Republike Srpske marginalizovano - kaže Pepić.

On ističe da je u većini slučajeva nivo prihoda u ruralnim područjima značajno niži od prihoda u urbanim sredinama, a da poljoprivreda, koja je pod direktnim uticajem prirodnih nepogoda, primarni izvor otplate kredita i izvor depozita.

- Neriješeni imovinskopravni odnosi i nepostojanje kompaktnosti poljoprivrednih posjeda predstavljaju dodatni izazov za banku u smislu obezbjeđenja plasmana čvrstim kolateralom i mogućnosti da se naplati u slučaju nemogućnosti redovne naplate kredita - kazao je Pepić.

On smatra da dolazi vrijeme ekspanzije poljoprivrednog biznisa jer je selo korišćenjem novih komunikacijskih tehnologija sve manje izolovano.

- Republika Srpska i BiH trebalo bi da ovo iskoriste kao šansu za razvoj ruralnog bankarstva - kazao je Pepić.

Poljoprivrednici ističu da je povećanje proizvodnje u današnjim uslovima veoma teško, s obzirom na to da se banke veoma teško odlučuju da im odobre kredit.

Evropa

Siniša Pepić kaže da se na primjeru Evrope može vidjeti da zadružne banke, koje pokrivaju ruralna područja, danas imaju značajnu konkurentsku prednost.

- Ove banke dobar dio profita ponovo usmjeravaju u lokalne zajednice - istakao je Pepić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik