Poljoprivreda - Hrvatska

Seljaci gube poticaje jer se ne snalaze u proceduri

Konačnim prijedlogom Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je u saborskoj proceduri, predviđa se rast porast udjela izravnih plaćanja za sve vrste poljoprivredne proizvodnje.

Riječ je o 100 milijuna eura više za poljoprivredne potpore od 2011. do 2013. godine nego sada. Pitanje je, međutim, koliko će ponuđenog novca naši seljaci znati iskoristiti jer već sada imaju velikih problema s procedurom i birokracijom.

Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da je samo ove godine 3500 predmeta imalo manjkavu dokumentaciju, jer su korisnici poticaja, primjerice, pomiješali brojeve šasija traktora i prikolica.

Hrvatski seljaci i inače teško hvataju vlak za EU. Primjerice, tvrtke su te koje su dobile novac iz pretpristupnih europskih fondova (Sapard i Ipard), čija je iskorištenost 50 posto, ali je među njima malo seljačkih gospodarstava.

Udjel broja korisnika potpora u Hrvatskoj u odnosu na broj registriranih gospodarstava je 47 posto (ukupno je 186.000 registriranih gospodarstava), što je nešto manje od prosjeka novih članica EU-a te bitno manje od prosjeka starih članica.

Veliki poslovni planovi, unaprijed osigurano tržište te bolja zaštita okoliša u stajama i na njivama, ali i nedovoljno poljoprivrednih savjetnika na terenu, samo su neki od minusa domaćega agrara. Država za poljoprivredne potpore iz godine u godinu izdvaja sve više. U odnosu na 2005., 2008. je povećana za 65 posto, a istodobno je državni proračun narastao za 25 posto.

Ove je godine zbog gospodarske krize smanjen iznos potpora u poljoprivredi, te će se za poticaje isplatiti 2,19 milijardi kuna, pri čemu će poticaji za mlijeko biti u stopostotnom iznosu, dok će svi ostali biti isplaćeni u iznosu od 60 posto. Primjerice, poticaji za pšenicu smanjeni su s 2250 kuna po hektaru na 1900 kuna. Bruxelles je već prihvatio da Hrvatskoj, nakon što uđe u EU, ostanu tri godine potpore u svinjogojstvu.

U proizvodno vezanim izravnim plaćanjima nešto više od 60 posto odnosi se na biljnu proizvodnju, a ostatak je namijenjen stočarskoj proizvodnji, pri čemu su poticaji za proizvodnju mlijeka već godinama pojedinačno najizdašnija proračunska stavka.

Iduća godina bit će i zadnja u primjeni izravnih plaćanja poticaja po nacionalnome modelu te referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima.

Hrvatska je odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora - od mlijeka, krava dojilja, ovaca i koza, goveđeg mesa, krmača do duhana, šećerne repe i maslinova ulja - na koja će se primjenjivati nacionalna pričuva za plaćanja osjetljivih sektora. Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je Hrvatska sada u sredini na ljestvici potpora po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura manja je od prosjeka za stare zemlje članice EU-a, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko viša od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama EU-a.

Za ruralni razvoj 352 milijuna eura godišnje

Hrvatska za ruralni razvoj, koji se u EU sve više potiče, očekuje oko 483 milijuna eura za razdoblje od 2012. do 2013. godina te 144 milijuna eura za tržišne mjere i izravna plaćanja u poljoprivredi. Procijenjeni puni iznos godišnje omotnice za izravna plaćanja je 373 milijuna eura, što ne uključuje iznos za minirane površine te 352 milijuna eura za ruralni razvoj.