Zaživi li projekt nevladinih organizacija Agronetwork i Agroplod iz Mostara i Stoca, onda bi se iz BiH na evropsko tržište uskoro mogle izvoziti velike količine proizvoda od šipka, autohtone hercegovačke sorte. Evropske zemlje već odavno su pokazale zanimanje za ovu vrstu proizvoda iz BiH, ali zbog nezainteresiranosti bh. vlasti, mali poljoprivredni proizvođači ni do danas nisu uspjeli pokrenuti masovniju proizvodnju. Potpredsjednik Agronetworka Mehmed Džudža, čovjek s bogatim iskustvom kada je u pitanju ekonomsko planiranje, stečeno u nekadašnjim privrednim gigantima Hepok i Soko, trenutno radi na finansijskom zaokruživanju ovog projekta. Namjera je da proizvode sok, vino i pekmez. Računaju da će se ta proizvodnja širiti, jer staništa ovog šipka na području Hercegovine su velika, pogotovo kada zaživi sistem za navodnjavanje. Već sada je velika potražnja za šipkom na domaćem tržištu, koje u ovom trenutku nije moguće zadovoljiti. Nema nikakve sumnje u to da se radi o profitabilnim proizvodima, ali se ne može izaći na tržište Evrope s malim količinama.
Zaživi li projekt nevladinih organizacija Agronetwork i Agroplod iz Mostara i Stoca, onda bi se iz BiH na evropsko tržište uskoro mogle izvoziti velike količine proizvoda od šipka, autohtone hercegovačke sorte.
Evropske zemlje već odavno su pokazale zanimanje za ovu vrstu proizvoda iz BiH, ali zbog nezainteresiranosti bh. vlasti, mali poljoprivredni proizvođači ni do danas nisu uspjeli pokrenuti masovniju proizvodnju.
Potpredsjednik Agronetworka Mehmed Džudža, čovjek s bogatim iskustvom kada je u pitanju ekonomsko planiranje, stečeno u nekadašnjim privrednim gigantima Hepok i Soko, kazao nam je da trenutno radi na finansijskom zaokruživanju ovog projekta.
- Namjera je da proizvodimo sok, vino i pekmez. Računamo da će se ta proizvodnja širiti, jer staništa ovog šipka na području Hercegovine su velika, pogotovo kada zaživi sistem za navodnjavanje. Već sada je velika potražnja za šipkom na domaćem tržištu, koje u ovom trenutku nije moguće zadovoljiti. Nemam nikakvu sumnju u to da se radi o profitabilnim proizvodima, ali se ne može izaći na tržište Evrope s malim količinama - ističe Džudža.
Uporedo s ovim projektom, kaže Džudža, navedene dvije organizacije zajedno s Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK, Agromediteranskim fakultetom u Mostaru te udruženjem ECOLINE razvijaju projekt sistema navodnjavanja poljoprivrednih dobara na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, ukupne površine od 12.000 hektara.
Idealni uvjeti
Džudža navodi kako je neshvatljivo da na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, gdje su idealni uvjeti za proizvodnju voća i povrća, još nije omogućen sistem navodnjavanja.
- Ovaj sistem automatski bi značio da finansiranje projekata omogućimo kroz fondove koji traže 30 do 40 posto nepovratnih sredstava, pod uvjetom da država da razliku sredstava u periodu od deset godina. To su veoma povoljni uvjeti - kaže Džudža.