Dvije tisuće slovenskih seljaka s područja Ormoža zatražilo je od vlade da se u budućim pregovorima u okviru EU-a zauzme za ukidanje nacionalnih kvota za proizvodnju šećera, kako bi opet mogli sijati šećernu repu. Šećeranu u Ormožu, jedinu u zemlji, Slovenija je zatvorila 2006. godine, u okviru reforme europskog tržišta šećera. Tako je izgubila i kvotu za proizvodnju 80.000 tona šećera godišnje koja joj je bila zajamčena nakon ulaska u EU 2004. godine, 200 radnih mjesta u šećerani, te poljoprivrednu proizvodnju koja je profitabilnija od žitarica i uljane repice na koju su se u međuvremenu preorijentirali bivši proizvođači uljane repice. Njihova udruga sada od vlade traži da u EU-u lobira za ukidanje kvota za proizvodnju šećera, što je mogućnost koja bi se otvorila mogućim promjenama na području zajedničke europske poljoprivredne politike od 2015. godine, te izradu studije o mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje šećera koji se sada uvozi iz Hrvatske, Austrije i Mađarske.
Dvije tisuće slovenskih seljaka s područja Ormoža zatražilo je od vlade da se u budućim pregovorima u okviru EU-a zauzme za ukidanje nacionalnih kvota za proizvodnju šećera, kako bi opet mogli sijati šećernu repu.
Šećeranu u Ormožu, jedinu u zemlji, Slovenija je zatvorila 2006. godine, u okviru reforme europskog tržišta šećera. Tako je izgubila i kvotu za proizvodnju 80.000 tona šećera godišnje koja joj je bila zajamčena nakon ulaska u EU 2004. godine, 200 radnih mjesta u šećerani, te poljoprivrednu proizvodnju koja je profitabilnija od žitarica i uljane repice na koju su se u međuvremenu preorijentirali bivši proizvođači uljane repice.
Njihova udruga sada od vlade traži da u EU-u lobira za ukidanje kvota za proizvodnju šećera, što je mogućnost koja bi se otvorila mogućim promjenama na području zajedničke europske poljoprivredne politike od 2015. godine, te izradu studije o mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje šećera koji se sada uvozi iz Hrvatske, Austrije i Mađarske.
Udruga bivših proizvođača šećerne repe tvrdi kako se pokazalo da je odluka o zatvaranju šećerane bila pogrešna. Cijene šećera na svjetskom tržištu u međuvremenu su znatno porasle. Uz to, tvrde u udruzi, najveći dio europske nadoknade od 35 milijuna eura za zatvaranje šećerane nisu dobili seljaci za preorijentaciju na druge poljoprivredne kulture nego strani vlasnici šećerane.
Nju je naime nekoliko godina prije zatvaranja kupio nizozemski koncern Cosun, jedan od većih europskih proizvođača šećera. U okviru nastojanja da sama proizvede što više hrane za vlastite potrebe, Slovenija bi ponovo trebala pokrenuti tu proizvodnju ako ne želi ovisiti o cijenama koje na europskom tržištu diktiraju Francuska, Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Nizozemska i Belgija koje proizvedu 70 posto europskog šećera, tvrdi udruga.
Dodaju kako je najveći dio od stotinjak šećerana koje su zadnjih godina u EU-u zatvorene bio na području novih članica. Član inicijativne skupine za ponovnu proizvodnju šećera u Sloveniji Slavko Trstenjak izjavio je da se na ponovno otvaranje svojih šećerana odlučuje i Irska, te da bi prihvatljiv model investicije bio takav pri kojemu bi za obnovu šećerane 30 posto doprinosili seljaci budućim prihodom od šećerne repe, dok bi se ostatak dobio od zainteresiranih investitora.