Novi nacrt zakona o poljoprivrednom zemljištu biće završen do marta 2013. Izmene će se odnositi na uređenje i monitoring korišćenja zemljišta, kao i na pooštravanje kaznenih odredbi. Probaće se da se otklone nedostaci u primeni postojećeg zakona, pre svega u delu korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Pooštriće se kontrola svih zakupaca poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Promene će se odnositi i na poglavlja zakona u vezi sa uređenjem poljoprivrednog zemljišta, i to u delu zemljišta kod komasacija i navodnjavanja. Najveći nedostaci kod korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini odnose se na nedovoljan monitoring i nepostojanje adekvatnih kaznenih odredbi. Razmatra se uvođenje novih kaznenih odredbi, kao i povećanje iznosa već postojećih kazni, ali i povećanje broja poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu na koji način se postupa sa zemljištem.
Do marta naredne godine biće završen nacrt novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, najavio direktor Uprave za zemljište Zoran Knežević. Izmene će se odnositi na korišćenje zemljišta u državnoj svojini i na pooštravanje kaznenih odredbi.
Novi nacrt zakona o poljoprivrednom zemljištu biće završen do marta 2013, najavio je direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević. Izmene će se odnositi na uređenje i monitoring korišćenja zemljišta, kao i na pooštravanje kaznenih odredbi.
"Probaćemo da otklonimo nedostatke u primeni postojećeg zakona, pre svega u delu korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini", rekao je Knežević i naveo da će se pooštriti kontrola svih zakupaca poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, ali nije želeo da iznosi pojedinosti.
Promene će se odnositi i na poglavlja zakona u vezi sa uređenjem poljoprivrednog zemljišta, i to u delu zemljišta kod komasacija i navodnjavanja, najavio je Knežević.
Knežević je ocenio da se "najveći nedostaci kod korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini odnose na nedovoljan monitoring i nepostojanje adekvatnih kaznenih odredbi".
Kako je direktor Uprave za zemljište objasnio, razmatra se uvođenje novih kaznenih odredbi, kao i povećanje iznosa već postojećih kazni, ali i povećanje broja poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu na koji način se postupa sa zemljištem.
"Trenutno u Srbiji ima 19 poljoprivrednih inspektora što je nedovoljno, zbog čega se planira povećanje njihovog broja u saradnji sa lokalnim samoupravama", rekao je Knežević.
On je istakao i da zakon o naknadama za korišćenje prirodnih resursa koji je u pripremi, neće dodatno oporezovati neobrađeno poljoprivredno zemljište.
Poreska politika u oblasti zemljišta je veoma važna, rekao je Knežević, zbog čega Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Ministarstvom finansija pokušava da pronađe način kojim bi porezima moglo da se utiče na povećanje obrade poljoprivrednog zemljišta.
"Zemljište je prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa i zato treba da ima specijalan tretman", rekao je Knežević.
Problem napuštanja poljoprivrednog zemljišta postoji i u EU, gde zemlje poput Litvanije i Estonije imaju više od 40 odsto poljoprivrednog zemljišta koje je napušteno, a ukupno se u Uniji ne obrađuje oko 38 miliona hektara, rekao je Knežević.
Knežević je rekao da u Srbiji, od ukupno pet miliona hektara obradivih površina, svake godine neobrađeno ostane od 200.000 do 500.000 hektara.