Poljoprivreda - Srbija

Više vredi strani kalem nego domaći

Ministarstvo poljoprivrede posebnom Uredbom prošle godine stimulisalo je sa 120 dinara sadnju svakog uvoznog kalema ili voćne sadnice, a sa 100 dinara ukoliko sadni materijal dolazi iz domaće proizvodnje.
 
Domaći proizvođači kalemova doživeli su to kao svojevrsnu diskriminaciju i gušenje domaćeg kalemarstva u sopstvenoj zemlji, iako su svoje kalemove bez problema prodavali u Rusiji, bivšim republikam SSSR i drugim zemljama. Međutim, konkurenti iz jedne zemlje EU, kopirali su našu Uredbu i pokazivali je kao svojevrstan dokaz kako Ministarstvo za poljoprivredu Srbije nema poverenje u domaće proizvođače loznih kalemova i sadnica te stoga većim novcem  stimuliše sadnju kalemova iz uvoza nego od domaćih proizvođača.

Da bi sačuvala svoje proizvođače, EU je zabranila uvoz kalemova i sadnog materijala iz zemalja van EU pod izgovorom kako te sadnice imaju viruse, a njihove nemaju. U Americi su zabranili uvoz sadnica i kalemova iz EU jer su u utvrdili da taj sadni materijal iz EU ima viruse i bolesti. Sve su to, ekonomski razlozi i zaštita tržišta, samo mi u Srbiji ne samo da smo izloženi konkurenciji iz uvoza nego se taj uvoz parama poreskih obveznika stimuliše više od domaće proizvodnje. Zato Grupacija proizvođača loznih kalemova, voćnih sadnica i hmelja Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije traži da se uključi u izradu Uredbe koja će utvrditi uslove i stimulacije za sadnju kalemova i sadnica u jesen 2010. i proleće 2011. godine.

Oni nisu protiv uvoza, ali ne žele da se on stimuliše više nego domaća proizvodnja. Preko tri miliona sadnica vinove loze je ostalo neprodato i danas se nalazi u hladnjačama. Sem što zahtevaju da budu uključeni u pripremu Uredbe, predlažu da Ministarstvo za poljoprivredu otkupi njihove sadnice po 70 - 80 dinara za svaku, pa ne mora da izdvaja novac za stimulaciju.