Glavni grad u ovoj godini planira da izdvoji 300.000 eura za razvoj poljoprivrede. Sredstva iz planiranog agrobudžeta biće, kako je predviđeno, utrošena za premije u mljekarstvu, otkup viška poljoprivrednih proizvoda, kredite proizvođačima i njihovu edukaciju. Program kojim se definišu konkretne mjere za podsticaj poljoprivredi u fazi su razmatranja i uskoro će biti usvojen. Prijedlog mjera urađen je u skladu sa Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja za period od 2009. do 2013. godine, koji je donijelo resorno ministarstvo. U prvih devet mjeseci prošle godine iz agrobudžeta utrošeno je 322.877,50 eura, što je 24,2 odsto više nego što je planirano i do sada najveći godišnji iznos sredstava namijenjenih poljoprivredi. Po osnovu premija u mljekarstvu utrošeno je 124.522,00 eura, a za kredite, otkup i ostale aktivnosti 198.335,40 eura.
Glavni grad u ovoj godini planira da izdvoji 300.000 eura za razvoj poljoprivrede. Sredstva iz planiranog agrobudžeta biće, kako je predviđeno, utrošena za premije u mljekarstvu, otkup viška poljoprivrednih proizvoda, kredite proizvođačima i njihovu edukaciju.
Pomoćnik sekretara Sekretarijata za razvoj preduzetništva glavnog grada Goran Škatarić kaže za Pobjedu da je program kojim se definišu konkretne mjere za podsticaj poljoprivredi u fazi razmatranja i da će biti usvojen uskoro.
Prijedlog
Prema njegovim riječima, prijedlog mjera urađen je u skladu sa Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja za period od 2009. do 2013. godine, koji je donijelo resorno ministarstvo.
Škatarić ističe da je u prvih devet mjeseci prošle godine iz agrobudžeta utrošeno 322.877,50 eura, što je 24,2 odsto više nego što je planirano i do sada najveći godišnji iznos sredstava namijenjenih poljoprivredi. Po osnovu premija u mljekarstvu, kako je naveo, utrošeno je 124.522,00 eura, a za kredite, otkup i ostale aktivnosti 198.335,40 eura.
Više proizvođača
- Uprkos finansijskoj krizi, glavni grad je u 2010. godini izdvojio više sredstava iz agrobudžeta nego ranije, što pokazuje koliki se značaj daje poljoprivredi kao razvojnoj komponenti. Obradivo poljoprivredno zemljište uglavnom će biti zasađeno povrtlarskim kulturama: lubenica, dinja, paradajz, paprika. Informacije sa terena i statistički podaci ukazuju da se površine pod tim kulturama iz godine u godinu povećavaju. Na području glavnog grada evidentirano je 7.254 porodična poljoprivredna gazdinstva, prema podacima iz popisa poljoprivrede, obavljenog prošle godine. Uslovnim poređenjem sa podacima iz popisa 2003. godine, kada je u kategoriji poljoprivrednog stanovništva bilo 5.214 građana, i uz prosjek – četiri člana po familiji, jasno je da se posljednjih godina sve više građana vratilo poljoprivrednoj proizvodnji kao glavnom zanimanju – kaže Škatarić.
On dodaje da je u saradnji sa gradskim opštinama Golubovci i Tuzi, kao i savjetodavnim službama u poljoprivredi realizovano niz predavanja iz različitih oblasti proizvodnje.
Od 147 kredita samo jedan bio nenamjenski
- Iz budžeta glavnog grada od 2003.godine, od kada se planski izdvajaju sredstva za podsticanje poljoprivrede, izdvojeno je 2.413.531,87 eura, od čega je 1.014.590.00 iz agrobudžeta – navodi Škatarić.
- Polovina agrobudžetskih sredstava iskorišćena je za kredite, za koje su proizvođači najviše i zainteresovani. Kreditirali smo 147 programa, a kontrolom je utvrđeno da samo jedan od njih nije namjenski iskorišćen. Rezultati govore o izuzetno dobroj saradnji poljoprivrednih proizvođača, investitora i glavnog grada. Osim kredita, druge stimulativne mjere takođe su doprinijele razvoju poljoprivrede u okolini Podgorice. Ostala suma od 1.398.941,87 eura investirana je, kako bi u funkciji bili pogon za preradu voća i povrća u Matagužima, pogon za preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova u Lijevoj Rijeci i objekat nove Velike pijace – „Gintašmont” – kaže Škatarić.