Wall Street sve intenzivnije koketira s ulaskom u bikovski trend jer su dionice Applea postigle rekord, nafta je brzo pala nakon skoka u ponedjeljak.
Zbivanja na
financijskim tržištima opet su vrlo živa, i to ne samo zato što su sve
bliže lipanjske sjednice Feda (13.-14. lipnja) i ECB-a (15. lipnja).
Apple je u ponedjeljak predstavio svoj prvi uređaj za virtualnu
stvarnost, Vision Pro headset, koji osobu vodi u virtualni svijet snova. S uređajem koji prvi put nakon devet godina (Apple Watch) ulazi u
novu kategoriju proizvoda, Apple se natječe s Metom koja razvija
vlastiti metaverzum. Cijena Vision Pro iznosi pozamašnih 3499 USD, što
je znatno više od konkurencije. Čak i prije nego što je Tim Cook
predstavio Vision Pro, dionice su dosegle rekordnu razinu prvi put u 17
mjeseci, ali su pale nakon događaja i Apple je završio trgovanje u
ponedjeljak s padom od 0,76 posto, a utorak s još 0,24 posto, nešto
ispod 180 dolara. No, zato su dionice Unityja skočile 17 posto nakon što
je Apple najavio partnerstvo s proizvođačem softvera. U Morgan Stanleyju podigli su ciljanu vrijednost dionice Applea na
190 dolara, iako trenutno kotiraju na više od 28 puta većoj zaradi od
očekivane zarade po dionici, što je znatno iznad medijana ovog sektora
(12,8). No, ove godine (nakon prošlogodišnjih strmoglavih padova) očito
je sve u znaku dionica velikih tehnoloških kompanija, posebice onih iza
kojih stoje nove tehnologije, posebice umjetna inteligencija. Rekordnih
8,5 milijardi dolara proteklog je tjedna ušlo u tehnološke dioničke
fondove, prema podacima Bank of America. Pet najvećih dionica unutar S&P 500 sada čine gotovo 25% ukupnog
indeksa, što je rekord u više od 50 godina. Također je važno istaknuti
da je S&P 500 trenutno na desetomjesečnom vrhu i da se već odbio 20
posto od svog pada, što znači da ulazi u bikovski trend, iako nema puno
onih koji ovogodišnji rast još uvijek označavaju kao rast unutar
medvjeđeg trenda. Da se svjetsko gospodarstvo još uvijek suočava s velikim izazovima,
možda je očitije od burzi na naftnim tržištima. Dapače, cijena nafte
značajno je porasla u ponedjeljak nakon što je najveći izvoznik,
Saudijska Arabija, najavila da će od srpnja dobrovoljno smanjiti
proizvodnju za milijun barela dnevno (s 10 na 9 milijuna), što je dio
šireg konsenzusa članice Opec+ kartela koji se s nižim kvotama
ekstrakcije suprotstavlja nižim cijenama zbog sve izglednije recesije.
Opec+ će ukupno smanjiti proizvodnju za gotovo 3,7 milijuna barela, što
predstavlja 3,6 posto globalne potražnje za naftom. No, u utorak je nafta opet znatno pojeftinila. Ako se u ponedjeljak
za Brent trebalo platiti gotovo 79 dolara, u utorak navečer cijena je
bila samo 76 dolara. Ponovno su u prvom planu strahovi od ponovnog
dizanja kamatnih stopa od strane Feda, a time i veće vjerojatnosti
recesije. Raspoloženje je dodatno pogoršala vijest da su industrijske
narudžbe u Njemačkoj u travnju pale za 0,4 posto, dok su analitičari
očekivali blagi porast.