Tema - Bosna i Hercegovina

Građani se zadužuju kako bi preživjeli, ugrijali se i ljetovali

Prema podacima Centralne banke BiH, u poređenju sa stanjem na kraju 2023. godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od 103,6 miliona KM ili 8,3%.

"Posmatrajući sektorsku strukturu plasiranih kredita, dominantno je učešće mikrokredita odobrenih fizičkim licima u visini od 97,3%, a preostalih 2,7% se odnosi na mikrokredite odobrene pravnim licima", piše u podacima Centralne banke BiH.

Navodi se da su osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija obaveze po uzetim kreditima koje su na polugodištu 2024. godine iznosile 872,5 miliona KM ili 53,1% ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2023. godine za 103,6 miliona KM ili 13,4%.

"U odnosu na kraj polugodišta 2023. godine veće su za 149 miliona KM ili 20,5%. Ukupni kapital mikrokreditnih organizacija na polugodištu 2024. godine iznosi 576,3 miliona KM ili 35% ukupne pasive i manji je za 6,6 miliona KM ili 1,1% u odnosu na kraj 2023. godine, dok je u poređenju sa stanjem na polugodištu 2023. godine veći za 35 miliona KM ili 6,5%", stoji u podacima.

Tako je bilansna suma mikrokreditnih organizacija na polugodištu 2024. godine iznosila 1,65 milijardi KM i veća je za 107,5 miliona KM ili 7% u odnosu na kraj 2023. godine.

"U odnosu na polugodište 2023. godine veća je za 209,2 miliona KM ili 14,5%. Od ukupne bilansne sume na mikrokreditne fondacije (MKF) se odnosi 678,3 miliona KM ili 41,2%, dok se na mikrokreditna društva (MKD) odnosi 968,7 miliona KM ili 58,8%", dodaje se u podacima.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, kazao je da već nekoliko godina imamo trend rasta broja nenamjenskih kredita u bankama i kredita u mikrokreditnim organizacijama, posebno u jesenjim mjesecima, gdje se građani odlučuju za kratkoročne kredite bukvalno za preživljavanje zime.

"Iz godine u godinu spremanje djece u školu, finansiranje studija, nabavka ogreva i zimnice postaju sve teži i skuplji, a rast plata apsolutno ne prati rast cijena na tržištu niti troškova života. Umjetnost preživljavanja s ispotprosječnim platama ili penzijama često građane uvodi u začarane kreditne krugove gdje jedan kredit vraćaju drugim, a sve češće i kreditima koji se dižu u mikrokreditnim organizacijama. Brzina odobravanja sredstava i jednostavnost su ono što često građani više cijene od visine kamate, pa zato i ne čudi što su upravo mikrokreditne organizacije najbrže rastući dio finansijskog tržišta u BiH već nekoliko godina zaredom. I onda su iz godine u godinu građani sve siromašniji i siromašniji, a finansijske institucije sve bogatije i bogatije. A o zakonu o ličnom bankrotu u BiH ili nekim drugim načinima kako da se pomogne građanima koji polako upadaju u dužničko ropstvo još nema ni naznaka da će biti brzo na redu u skupštinskim ili parlamentarnim klupama", istakao je Arnautović za "Nezavisne novine".

Ekonomista Admir Čavalić smatra da je vjerovatno narušen životni standard građana zbog inflacije i skoka cijena osnovnih životnih namirnica u ovoj godini, te je uzrokovao potrebu za značajnijim mikrokreditiranjem.

"Kada gledamo strukturu korisnika tih kredita, uglavnom su to građani koji su marginalizirani u našem društvu i koji ne ispunjavaju neke formalne uslove ili nemaju vremena da čekaju da dobiju kredit od banke, ili ih banka ne poznaje kao potencijalnog klijenta. Kao alternativa i jedan vid socijalne podrške pokazuje se mikrokreditiranje, koje je daleko skuplje i nepovoljnije i nosi značajan rizik, ali jednostavno ako nemate alternativu to je jedino što možete dobiti", naglasio je Čavalić.