Tema - Bosna i Hercegovina

Kuda će i kako američki gas stizati u BiH

Trenutno koristimo samo ruski gas. No, izgradnjom ovog gasovoda preko Hrvatske će dolaziti gas koji stiže iz raznih krajeva svijeta, piše BiznisInfo.ba.

Južna interkonekcija povezaće se na Jadransko-jonski gasovod kojim bi se iz Azerbejdžana, preko Turske i Grčke, dopremao gas za balkanske države.

No, ono što je jednako važno jeste da će se ujedno povezati sa LNG terminalom na hrvatskom ostrvu Krk. Na ovaj terminal, koji je već u funkciji, stiže gas iz raznih krajeva svijeta, između ostalog i iz SAD-a.

Naime, NLG ili ukapljeni gas se transportuje na način da se zemni gas hladi na veoma niskim temperaturama od -162 °C pri čemu prelazi u tečno stanje.

Potom se posebnim brodovima – hladnjačama trasportuje do prijemnog terminala. Tu se skladišti i ponovo vraća u prvobitno stanje, te može se dalje trasportovati gasovodima.

Ovo se radi jer se prilikom ukapljenja njegov volumen drastično smanjuje na samo 1/600 volumena prirodnog gasa. Smanjenje volumena čini ga mnogo ekonomičnijim za prevoz.

Ukapljeni zemni gas se koristi radi transporta na veće udaljenosti, najčešće preko okeana i mora, gdje nije praktično graditi gasovode.

Južna interkonekcija gasnih transportnih sistema naziv je za gasovod na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica, s odvojkom za Mostar. Osim toga, planirani su i kraci gasodova za druge gradove u srednjoj Bosni.

Transportni pravci

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje -Zagvozd ukupne dužine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne dužine 22 km, dok s bh. strane ukupna dužina trase iznosi 169 kilometara. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijarde kubnih metara godišnje.

Šta je sljedeći korak

Inače, da bi zakon o Južnoj interkonekciji stupio na snagu, mora da odobriti i Dom naroda FBiH. Osim toga, mora se potpisati međunarodni sporazum s Hrvatskom, a to mora proći i Savjeta ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH. Ovo bio moglo biti problematično jer neće moći proći bez HDZ-a, koji je protiv predloženog rješenja.

HDZ, naime, traži da se osnuje novo preduzeće za upravljanje ovim projektom, čime bi se stvorio paritet prema BH Gasu, kao što postoji između dva telekoma ili dvije elektroprivrede u FBiH.

S druge strane, stranke iz Sarajeva, uz podršku Ambasade SAD-a, nude “reorganizaciju” BH Gasa i otvaranje terenskih ureda, i trenutno se krenulo u taj proces. Ostaje da se vidi hoće li se uspjeti postići dogovor.