Tema - Srbija

Na birou rada, a ne bi da rade

Pritužbe na rad Nacionalne službe za zapošljavanje čuli smo nebrojeno puta - od toga da nikome nisu našli posao pa do ironičnih komentara o strogim pravilima javljanja. U NZS kažu da se mnogi kandidati i ne trude da aktivno traže posao.

"Biro" svakoga meseca "milom ili silom" napusti oko 20.000 nezaposlenih, dok je u septembru ta brojka iznosila 57.305. Delu njih se posreći jer su otišli na novo radno mesto ili u zasluženu penziju, ali nije zanemarljiv broj i onih koji su "izbrisani" pošto nisu pokazali volju da posao zaista i nađu.

Iako se svakoga meseca sa spiskova NSZ istopi podugačka lista imena, mesečno se upiše oko 40.000 novih građana koji, makar deklarativno, tragaju za novim poslom.

Prema podacima iz septembra na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NZS) nalazi se 759.372 nezaposlenih, a prema nekim procenama čak trećina se prijavljuje na "biro" samo zbog papira koji će im poslužiti za ostvarivanje nekih drugih prava kao što su socijalne pomoći, novčane naknade, markice za gradski prevoz, popusti na vrtiće.

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje kažu da većina odlazaka nije konfliktna jer se najčešće dešava da se građani prijave na evidenciju i kasnije se više ne pojavljuju niti se odazivaju na pozive službenika.

Marina S. diplomirani sociolog je jedna od onih koja se nije previše ni trudila da nađe posao preko Nacionalne službe jer je, kako kaže povedena pričama "nikada nećeš naći posao preko biroa", a zbog teške finansijske situacije u porodici, odlučila da posao traži na drugoj strani.

"Po završetku fakulteta, 2012. godine sam se prijavila na biro rada. U početku sam redovno odlazila, javljala se i posle nekoliko meseci potpuno sam prestala da se interesujem i da očekujem da će me država zaposliti, nego sam više angažovala prijatelje i poznanike koji su mi na kraju i pomogli da se zaposlim u jednoj velikoj kompaniji. Iako ne radim u struci, radim sa fakultetskom diplomom, a to mi je najvažnije", kaže za MONDO Marina koja ima iza sebe skoro godinu dana radnog staža.

U NZS ističu da ima ljudi koji se nakon prvog javljanja nikada ne pojave i kažu da se sa evidencije brišu upravo oni koji se ne javljaju redovno, kao i oni koji se neopravdano ne jave u dogovorenom roku.

"Isto tako, sa naše evidencije će se ukloniti oni koji odbiju ponuđeno posredovanje za odgovarajući posao, kao i svi koji se ne jave poslodavcu kojem ga je uputila NSZ, kao i nezaposleni uhvaćeni u radu na crno", navode u ovoj službi.

Prijavljivanje na evidenciju NSZ nije obavezno, ali po prijavi svako nezaposleno lice ima i prava i obaveze i zato je, kako su rekli za MONDO u NZS-u, savet onima koji su se prijavili da treba aktivno da traže posao, da ne čekaju.

"NSZ će im kroz čitav set mera aktivne politike zapošljavanja pomoći da brže i lakše dođu do posla. To čini već u prvom kontaktu sa nezaposlenima koji se prijavljuju na evidenciju NSZ.

Prilikom prijave na evidenciju nezaposleni sa svojim savetnikom dogovara individualni plan zapošljavanja - aktivnosti i mere koje treba preduzeti u cilju zapošljavanja. Kroz razgovor sa nezaposlenim vrši se procena mogućnosti njegovog zapošljavanja, a na osnovu njegovih kvalifikacija znanja, veština, sposobnosti, ali i stanja na tržištu rada, a kroz individualni plan zapošljavanja dogovaraju se aktivnosti koje lice i NSZ treba da preduzmu".

"U zavisnosti od potreba lice se uključuje na obuku za aktivno traženje posla –kako napisati CV, kako razgovarati sa poslodavcem, kako tražiti posao. Takođe, osoba se upućuje na sajmove zapošljavanja i programe obuka, obaveštava o slobodnim poslovima", objasnili su u Nacionalnoj službi za zapošljavanje i dodali da nezaposleni koji redovno održavaju kontakt sa svojim savetnikom, traže posao uz njegovu pomoć i samostalno pretražuju ponudu poslodavaca putem sajt NSZ i drugih sajtova, koji su spremni da se dokvalifikuju, koji posao traže na sajmovima zapošljavanja brže i lakše dolaze do posla.

Kako kaže slovo zakona, nezaposleni se lično javlja Nacionalnoj službi radi obaveštavanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, a najmanje jednom u tri meseca.

Evidencija o licu koje traži zaposlenje, prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, počinje da se vodi danom prijavljivanja Nacionalnoj službi, a prestaje kada nastupi neki od osnova za brisanje iz evidencije, odnosno za prestanak vođenja evidencije, u skladu sa zakonom. Taj osnov može biti zbog zapošljavanja, odlaska u penziju i brisanje zbog nepridržavanja zakonskih odredbi.

U NSZ naglašavaju da se, bez obzira na stroga pravila, niko sa evidencije ne briše odmah i automatski. Svi imaju par dana "fore" da se jave u svoju filijalu i da se "opravdaju".

"To može biti zdravstvena nesposobnost nezaposlenog ili članova njegove uže porodice, smrtni slučaj člana domaćinstva ili ako je ponuđeno zaposlenje u mestu udaljenom više od 50 kilometara od mesta prebivališta, sudski poziv", navode u ovoj instituciji o objašnjavaju da je neophodno da se osoba po prestanku razloga zbog kog se nije javljala, lično obrati savetniku za zapošljavanje radi pravdanja i vraćanja na evidenciju.

Izbegavaju prekovremeni rad i fizikalisanje

Činjenica je da je posao nemoguće naći preko noći, pogotovo što postoji raskorak između ponude na tržištu rada i potražnji poslova, ali u NZS-u navode i ohrabrujuće podatke koji govore da je broj onih koji su zaposlenje našli preko "biroa rada" od početka ove godine u konstantnom porastu, pa je tako u septembru zaposleno 22.049 osoba, što je skoro 10.000 više nego u januaru.

"U periodu januar-septembar 2013. godine, na osnovu podataka preuzetih od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje o primljenim prijavama na obavezno socijalno osiguranje, broj lica koja su se zaposlila je 493.057. Od tog broja, sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje zaposleno je 149.955 lica, što predstavlja učešće zapošljavanja sa evidencije NSZ u ukupnom zapošljavanju od 30,42 odsto", kažu u NZS-u.

Ono što naglašavaju u ovoj službi je da se najčešće izbegavaju poslovi koji su u vezi sa terenskom komercijalom, (akviziteri, menadžeri prodaje), zatim teži fizički poslovi iz oblasti građevinarstva, poljoprivrede i rudarstva. Teže se popunjavaju i radna mesta na kojima poslodavac očekuje da lice obavlja više različitih poslova i poslovi bez precizno definisanog radnog vremena.

"Za navedene poslove je jako teško obezbediti kandidate kada se obrati poslodavac za pružanje usluge posredovanja, ne zbog toga što lica konkretnih profila nema na evidenciji NSZ, već zbog toga što nezaposleno lice ne prihvata ponudu ", objašnjavaju zaposleni u NZS- u.

Kako kažu do posla najlakše dolaze visoko obrazovani, a najteže on sa nižim obrazovanjem. Izrazito suficitarna zanimanja su ona iz oblasti kožarstva, mašinstva i obrade metala, kao servisni mašinski tehničar, servisni mehaničar za poljoprivredne mašine, servisni mehaničar za tekstilne mašine, metalostrugar, rukovalac poljoprivrednih mašina, autolimar, automehaničar...

Posao će teže naći voćarsko-vinogradarski tehničar, poljoprivredni tehničar za proizvodnju bilja, tehničar drvoprerađivačke tehnologije, tehničar prerade drveta u strugari, tehničar ozelenjavanja naselja i uređenja predela.

Na birou rada ima i onih obrazovnih profila koji se više ne porizvode kao što su daktilografi, upravni tehničar, birotehničar, pravni tehničar, inokorespodent , kulturološki tehničar, maturant, nastavnik razredne nastave, dok potrebe za zanimanjima koja možemo svrstati u grupu starih zanata, kao što su: jorgandžija, kišobrandžija, abadžija, pomoćnik kolara i kolar, užar presvlakač dugmadi, bižuter, bačvar, bunardžija, kotlar-kazanžija, snovač, sarač ćilimar gotovo da nema.

Najlakše dolaze do posla visokoobrazovani kadrovi, sa završenom višom školom i fakultetom - stručnjaci za finansije, inženjeri elektrotehnike, IT stručnjaci, inženjeri elektronike, mašinstva i građevine sa odgovarajućim licencama, matematičari, nastavnici stranih jezika, lekari s odgovarajućim specijalizacijama (anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi, ginekolozi...), farmaceuti.