Podržani ublaženim kreditnim standardima i nižim troškovima finansiranja, ukupni domaći krediti nemonetarnom sektoru nastavili su da ubrzavaju međugodišnji rast, pa je taj rast u decembru prošle godine, dostigao 8,2 odsto, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Iz centralne banke su naveli da je rast bio vođen kreditiranjem stanovništva, koje je u 2024. ostvarilo dvocifren rast, 10,4 odsto i kreditiranjem privrede, koje je povećano za 4,8 odsto.
Pored toga, rastu kreditne aktivnosti doprinelo je i kreditiranje drugih finansijskih organizacija i lokalnih samouprava.
Ukupni domaći plasmani banaka nemonetarnom sektoru, koji, pored potraživanja po osnovu kredita, obuhvataju i potraživanja po osnovu ulaganja u hartije od vrednosti, kamata i naknada, kao i ostala potraživanja, ubrzali su međugodišnji rast u nešto većoj meri nego sami krediti, i to na 9,0 odsto u decembru.
Kada je reč o kreditima oni su prema izveštaju NBS o trendovima u kreditnoj aktivnosti u četvrtom tromesečju prošle godine povećani za 0,4 odsto ili za 6,2 milijarde dinara, pri čemu su više od polovine prirasta činili dinarski krediti.
Rast kredita privredi vođen je investicionim kreditiranjem, što se može dovesti u vezu s novim investicionim ciklusom, dok je zaduženje po ostalim vrstama kredita smanjeno.
Posmatrano po delatnostima, najviše je povećano zaduženje preduzeća iz oblasti poslovanja nekretninama i građevinarstva, a u manjoj meri i prerađivačke industrije, dok je zaduživanje preduzeća iz ostalih delatnosti smanjeno.
Pri tome, banke su najviše kreditirale mikropreduzeća, za kojima slede mala i srednja preduzeća, što je uz smanjenje obaveza velikih preduzeća uticalo na to da učešće kredita odobrenih segmentu koji čine mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća u ukupnim kreditima privredi bude povećano na 60,8 odsto u decembru, dok je njihovo stanje bilo za 7,7 odsto više nego pre godinu dana, a za 4,0 odsto u odnosu na prethodno tromesečje.
Krediti stanovništvu su povećani tokom četvrtog tromesečja za 34,2 milijarde dinara ili za 2,2 odsto, pri čemu se više od tri petine prirasta odnosilo na dinarske kredite.
Rast kredita stanovništvu podržan je ublaženim kreditnim standardima, promotivnim ponudama banaka, nižim kamatnim stopama, a prema oceni banaka na osnovu ankete o kreditnoj aktivnosti i rastom zarada.
Gotovinski krediti činili su više od tri petine prirasta kredita stanovništvu, a za njima slede stambeni krediti.
Umeren rast nastavili su i potrošački krediti.
Kamatne stope na dinarske kredite i kredite u evro znaku na domaćem tržištu nastavile su da se smanjuju tokom četvrtog tromesečja pod uticajem efekata prethodnog popuštanja monetarne politike Narodne banke Srbije i daljeg smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke.
Prosečna kamatna stopa na dinarske kredite stanovništvu u četvrtom tromesečju smanjena je na 10,3 odsto, sa 11,3 odsto u trećem tromesečju, a na dinarske kredite privredi na 7,2 odsto sa 7,8 odsto.
Prosečna kamatna stopa na kredite stanovništvu u evro znaku snižena je za 0,3 procentna poena, na 5,8 odsto, a stopa na kredite privredi za 0,6 procentnih poena, na 5,9 odsto.
Što se tiče trendova u kreditnoj aktivnosti NBS, ona je produžila ograničenje kamatnih stopa na stambene kredite i na 2025. godinu, kada će ove stope maksimalno iznositi 5,0 odsto.
Ograničene su i kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite, na zaduženje po kreditnim karticama i na prekoračenja po tekućem računu.
Odluka o ograničenju kamatnih stopa privremenog je karaktera i važiće do usvajanja novog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Iz NBS su istakli da je rast kreditne aktivnosti, uz niži iznos problematičnih potraživanja, uticao na to da se učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima spusti na novu najnižu vrednost od 2,5 odsto u decembru, što je prema njihovoj oceni jedna od potvrda dobrog finansijskog zdravlja bankarskog sektora.