Pravimo samo kafiće

Bez autora
Apr 25 2010

U prva tri meseca ove godine, prema podacima Agencije za privredne registre, osnovana su 2.764 preduzeća. Najviše je onih koja se bave trgovinom na veliko, konsaltingom i menadžmentom, ugostiteljstvom, izvođenjem grubih građevinskih radova i prevozom robe u drumskom saobraćaju. Od početka godine obrisano je, pak, 745 preduzeća. I među njima je najviše onih koja se, takođe, bave trgovinom na veliko, konsaltingom i menadžmentom. Dva pomenuta podatka ukazuju da oni koji se odluče da pokrenu biznis i dalje najmanje žele da stvaraju nove proizvode, odnosno uđu u proizvodnju. U prva tri meseca otvorene su 9.173 radnje, a najviše barova, trgovina na malo i restorana. U isto vreme obrisano je 9.709 radnji slične strukture kao i novoosnovanih. Oko 80 odsto našeg nacionalnog proizvoda čine usluge. Svega 20 odsto srpskog proizvoda jeste opipljiva roba, a i ona skoro uvek završi kod domaćeg kupca.

Pravimo samo kafićeU prva tri meseca ove godine, prema podacima Agencije za privredne registre, osnovana su 2.764 preduzeća.

Najviše je onih koja se bave trgovinom na veliko, konsaltingom i menadžmentom, ugostiteljstvom, izvođenjem grubih građevinskih radova i prevozom robe u drumskom saobraćaju.

Od početka godine obrisano je, pak, 745 preduzeća. I među njima je najviše onih koja se, takođe, bave trgovinom na veliko, konsaltingom i menadžmentom.

Dva pomenuta podatka ukazuju da oni koji se odluče da pokrenu biznis i dalje najmanje žele da stvaraju nove proizvode, odnosno uđu u proizvodnju.

- U prva tri meseca otvorene su 9.173 radnje, a najviše barova, trgovina na malo i restorana - kažu u Agenciji za privredne registre.

- U isto vreme obrisano je 9.709 radnji slične strukture kao i novoosnovanih.

Oko 80 odsto našeg nacionalnog proizvoda čine usluge. Svega 20 odsto srpskog proizvoda jeste opipljiva roba, a i ona skoro uvek završi kod domaćeg kupca.

Prema tvrdnjama profesora Mlađena Kovačevića, na današnju ekonomsku sliku veliki uticaj imala je odluka srpskih vlasti da, posle 5. oktobra, prihvate model nametnut Vašingtonskim dogovorom.

- Bili smo, kao ekonomija, u vrlo jadnom stanju i morali smo da prihvatimo model po kome se maksimalno liberalizuje uvoz, privatizuje sve i ide na nisku inflaciju kao glavni cilj ekonomske politike - kaže, za “Novosti”, prof. Kovačević.

Tako danas, dodaje prof. Kovačević, imamo niže carinske stope nego Južna Koreja ili Australija.

- Njima je prosečna stopa carina između osam i devet odsto, a nama četiri i po odsto, što je za našu privredu vrlo opasno - ističe Kovačević. - Istina je da smo ostvarili neki privredni rast, ali on je više virtuelan nego realan.

Prof. Kovačević smatra da je u Srbiji teško danas izvršiti preokret koji bi podrazumevao veću proizvodnju za izvoz, veće zapošljavanje i štednju.

Struktura radne snage predstavlja ozbiljan problem da se promeni privredni model i više proizvodi. Poznat je podatak da je svega šest odsto ljudi u Srbiji završilo bilo koji fakultet, a da gotovo pedeset odsto stanovništva ima od kvalifikacija samo osnovnu školu.

- Srbija bi morala da učini sve da njeni zaposleni budu što kvalifikovaniji - smatra predsednik UO “Metalca” Dragoljub Vukadinović.

Strategija

Iz Vlade Srbije poručuju da pripremaju novu strategiju privrednog rasta Srbije do 2020. godine. Ona treba da pruži rešenja za ove probleme. Koliko će biti efikasna, videće se brzo.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik