Tema - Bosna i Hercegovina

Trend mikropreduzeća: Kako freelanceri grade brendove s jednim zaposlenim

Ova transformacija ne podrazumijeva zapošljavanje većeg tima ili zakup poslovnih prostora – naprotiv, riječ je o pojedincima koji sve rade sami, ali djeluju kao ozbiljan i prepoznatljiv brend.

- Imam samo jednog zaposlenog – sebe, ali sam prisutan na tri kontinenta - kaže Adnan, dizajner iz Sarajeva koji vodi vlastiti studio za vizuelni identitet.

Glavna razlika između freelancera i mikropreduzeća nije u obimu posla, nego u pristupu. Freelancer često djeluje samostalno, bez sistema, brendinga ili jasne strategije rasta. Mikropreduzeće, čak i kad ima jednog čovjeka, funkcioniše kao biznis: s jasno definisanim uslugama, logotipom, profesionalnim web sajtom, strategijom na društvenim mrežama i automatizovanim procesima.

- Klijenti mi vjeruju jer se ponašam kao firma, a ne kao neko ko radi ‘kad stigne’ - ističe.

Ono što je nekad bilo nezamislivo – da jedan čovjek vodi čitavu firmu – danas je sasvim realno. Usluge poput AI asistenata, softvera za upravljanje projektima, automatskih faktura, pa čak i eksternih call centara omogućile su freelancerima da djeluju kao ozbiljni poslovni subjekti, bez dodatnog osoblja.

Brend ne čini samo logo – čine ga ton komunikacije, prisustvo na mrežama, dosljednost u radu i vrijednosti koje se komuniciraju. Mikropreduzeća koja vode freelanceri često imaju prednost u autentičnosti. Klijenti tačno znaju s kim rade i osjećaju lični pristup koji velike firme ponekad izgube.

- Ljudi žele znati ko stoji iza brenda, - objašnjava Ivana, copywriterica iz Banjaluke.

Najveći saveznik mikropreduzeća danas su digitalni alati. Freelanceri koriste platforme poput Notiona za organizaciju, Canva-e za dizajn, Calendly-a za zakazivanje sastanaka i Stripe-a ili PayPala za naplatu. Oni koji posluju internacionalno, koriste i platforme za fakturisanje u više valuta, prevođenje sadržaja i analitiku tržišta.

- Zato se trudim da budem prisutna, da pričam svoju priču i dijelim znanje. Klijentima je to važno - dodaje Ivana.

Jedna osoba danas može voditi firmu koja sarađuje s klijentima iz New Yorka, Tokija i Berlina, i sve to iz vlastite sobe ili coworking prostora.

U Bosni i Hercegovini, ali i širom regije, još uvijek nedostaje prilagođena zakonska infrastruktura za ovakav oblik poslovanja. Mnogi freelanceri nisu sigurni kako legalno registrovati mikropreduzeće, kako obračunavati poreze ili kako izvoziti digitalne usluge.

Ipak, to nije zaustavilo ekspanziju ove scene – posebno u oblastima dizajna, programiranja, marketinga i edukacije. Mnogi freelanceri otvaraju paušalne obrte, samostalne djelatnosti ili čak d.o.o. s jednim zaposlenim, kako bi svoje poslovanje podigli na viši nivo i bili konkurentni na svjetskom tržištu.

Mikropreduzeća s jednim zaposlenim predstavljaju novu realnost rada u 21. stoljeću. Ona nisu “manje firme”, već firme nove generacije – agilne, efikasne i vođene jasnim ciljem. U njima se briše razlika između freelancera i preduzetnika, jer oboje teže istome: da stvore stabilan, prepoznatljiv i održiv brend.

U svijetu gdje kvalitet i brzina odlučuju, često je jedan čovjek dovoljan da pokrene nešto veliko.